Pretraga tekstova
Pečeno prase na ražnju premazano prirodnim medom mislim da za sada ne radi niko, kaže Dragan Jovanović iz Topole - prvi u mnogim eksperimentima na selu.
Sezona slava je već u punom jeku, a nezaobilazan delikates na svakoj trpezi je pečenje. Neko ga priprema na klasičan i dobro poznat način neko poruči pa dobije gotovo, a Dragan Jovanović iz sela Zagorica kod Topole otišao je korak dalje i za svoje kupce priprema nešto nesvakidašnje. Kako kaže, voli da eksperimentiše, prvo je za svoje potrebe pripremao razne kombinacije ukusa, a onda je i sve ljubitelje slatko-slanih kombinacija otišao korak dalje i praseće pečenje premazao medom, piše Toppress.
"Pečeno prase na ražnju premazano prirodnim medom mislim da za sada ne radi niko. Sasvim slučajno sam došao na ideju da to probam. Volim da eksperimentišem kad je priprema hrane u pitanju, često miješam okuse, kombinujem ono što nije baš uobičajeno. Prvo sam kombinovao so i šećer ali premazivanje medom je definitivno nešto najbolje, o tome mogu posvjedočiti oni koji su probali", kaže za ovaj medij Jovanović.
Ovaj domaćin ističe da je praseće pečenje premazano medom pravi delikates i da mu sve više kupaca poručuje upravo ovako pripremljeno pečenje.
"Okus i miris pečenja je malo drugačiji, jako prijatan. Med je zadužen za tu sočnu i hrskavu kožicu koja se u ovom slučaju doslovce 'lijepi za prste' tako da je ovako pripremljeno pečenje nešto novo i izuzetno zanimljiva kombinacija. Inače, osim premazivanje medom imam još par zanimljivih eksperimenata poput praseta punjenog kajmakom, punjenog kačkavaljem i roštiljskom kobasicom, dimljenog pa pečenog praseta a najzastupljenije je ipak ono standardno ispečeno."
Jovanović se inače godinama bavi uslužno pripremom pečenja, sušenjem mesa, a u svojim oborima uzgaja svinje i to različite rase. One autohtone koje se samo još po negdje uzgajaju kod njega su dominantne i meso od tih rasa je izuzetno zdravo.
Tagovi
Svinjsko pečenje Pečenje sa medom Dragan Jovanović Eksperiment
Autorica
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.