Luk na prozorskoj dasci? Vrijeme je za zimsku baštu u zatvorenom

Zima je vrijeme kada možemo da uzgajamo biljke na prozorskoj dasci. Za ovu namjenu su odlične razne vrste povrća i začinskog bilja koje mogu podnijeti period manje osvijetljenosti.

Biljke koje rastu zimi

Odabir vrsta nije tako sužen kao što se misli. Povrće, začinsko, ljekovito i ukrasno bilje može i te kako da bude zanimljivo za uzgajanje tokom zime. Bijeli i crveni luk možete posijati u saksije i brati mlade primjerke. Osim sadnje malih lukovica crvenog luka, možete posaditi glavice koje će brzo krenuti da rastu i obezbijediti mlade listove za slate i variva (naslovna fotografija, op.ur.).

Tu je i nezaobilazni luk vlasac, razne salate, ljute paprike. Postoje i sorte krastavca otporne na sjenu koje imaju kratku vegetaciju i mogu se brati već poslije 40 dana. Rotkvice, salate, špinat možete uzgajati na balkonu, jer će ovim vrstama da odgovara hladnoća. Ako je balkon ili terasa zatvoren, možete imati dug period sjetve i berbe ove vrste povrća.

Od začina za uzgoj na prozorskoj dasci dobar su izbor menta, matičnjak, kadulja, majčina dušica, ružmarin, ali možete posijati bosiljak i kopar koje ćete moći brati tijekom cijele zime. 

Obratite pažnju na uslove

Količina svjetlosti koju biljke dobivaju biće jedan od glavnih limitirajućih faktora. Vrste imaju različite zahtjeve kada je u pitanju osvijetljenost i njihov fotoperiodizam. Za neke ćete morati osigurati kvalitetne lampe koje će period izloženosti produžiti.

Problem može biti i sobna temperatura. U većini slučajeva biljkama može biti prevruće ako su pored izvora toplote; radijatora ili šporeta. Optimalna temperatura u prosjeku se kreće ispod 22ºC.

Limitirajući faktor je i presuh vazduh, posebno ako se radi o prostorijama sa centralnim grijanjem. Zbog toga su potrebni ovlaživači ili bočica koja ima dobar rasprskivač da tokom dana vodom poprskate biljke. Presuh vazduh potiče brz razvoj nekih štetočina, među kojim se ističu biljne grinje.

Odaberite kvalitetne supstrate za sadnju. Posude moraju odgovarati veličini korijena. U manjem prostoru korijenje izlazi van posude, biljka se pati, zaostaje u rastu i podložnija je napadu bolesti i štetočina. Nije dobro ni kada je posuda prevelika. Kod nekih vrsta kada korijen ne može popuniti supstrat u posudi zna se desiti izostajanje cvjetanja, jer se biljka troši na vegetativni rast.