Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šumski plodovi
  • 04.05.2025. 12:00

Ko zna stanište - ima dnevnicu! Sezona reduše donosi dobru zaradu

Najplodnija nalazišta lipike nalaze se u centralnoj i istočnoj Bosni, kao i na visoravnima u Hercegovini iznad 800 metara nadmorske visine.

Ko zna stanište - ima dnevnicu! Sezona reduše donosi dobru zaradu
Foto: Jasmin Hodžić
  • 649
  • 52
  • 1

U planinskim krajevima Bosne i Hercegovine trenutno je u punom jeku sezona branja gljive poznate kao lipika, a lokalno je još nazivaju i reduša. Sve više berača koristi ovu priliku za dodatnu zaradu, neki ostvaruju i ozbiljne dnevnice!

Lipika (Agaricus arvensis) je jestiva gljiva izuzetnog kvaliteta, prepoznatljiva po prijatnom mirisu, čvrstom mesu i kulinarskoj vrijednosti. Najčešće se pojavljuje u većim količinama i često raste u grupama, što je čini posebno zanimljivom za sakupljače.

Kako izgleda reduša?

Zastpljena je na većim nadmorskim visinama, u planinskim predjelima sa bogatim šumskim pokrivačem, posebno u borovim i mješovitim šumama. Najplodnija nalazišta lipike nalaze se u centralnoj i istočnoj Bosni, kao i na visoravnima u Hercegovini iznad 800 metara nadmorske visine.

gljiva lipika ili reduša
Najčešće raste u grupama

Reduša, pripada rodu Agaricus i lako se prepoznaje po nekoliko karakterističnih obilježja:

  • Prečnik klobuka kreće se od 5 do 15 cm. U mladosti je poluloptast, kasnije se otvara i postaje raširen. Površina mu je glatka, suha, često svijetlo krem do blijedo žućkaste boje. Kod starijih primjeraka mogu se pojaviti blage smećkaste mrlje.
  • Listići (pore) u početku su bijeli, potom ružičasti, a kako gljiva stari, postaju tamnosmeđi do čokoladni. To je važan pokazatelj da se radi o vrstama iz roda Agaricus.
  • Stručak je čvrst, cilindričan i bijel, ponekad sa blagim zadebljanjem pri dnu. Ima izražen prsten (ostatak veluma) koji se lako pomjera. Ispod prstena stručak može biti blago žućkast.
  • Jedna od najprepoznatljivijih osobina lipika je prijatan miris po anisu ili bademu, što pomaže u razlikovanju od nejestivih ili otrovnih sličnih vrsta.
  • Meso je bijelo, čvrsto i ne mijenja boju na presjeku. Ukus je blag i prijatan.

Najčešće raste u grupama, na ivicama šuma, livadama u blizini borovih stabala, te u šumskim proplancima, često na višim nadmorskim visinama. Važno je brati samo sigurno prepoznate primjerke, jer neke otrovne vrste mogu ličiti na nju, naročito u mladosti

Otkup u toku

Sezona otkupa je u punom zamahu, a otkupne stanice nude odlične cijene za svježe ubranu gljivu. Trenutno se kilogram lipike otkupljuje po cijeni od 10 KM, dok se za pažljivo očišćene primjerke (bez zemlje i šumskog otpada) plaća i do 15 KM/kg.

Počeo otkup smrčka: Cijena suhog i do 200 eura po kilogramu!

U prosjeku, berači dnevno mogu sakupiti 5 do 7 kilograma, a oni koji znaju dobra staništa i imaju iskustva, često naberu i znatno više. Kada se sve sabere, dnevna zarada može premašiti i 100 KM - što je motivacija i za iskusne i za početnike.

Savjeti za berbu

Prilikom branja, preporučuje se korištenje nožića kako bi se gljiva precizno odsjekla bez oštećivanja micelije, čime se omogućava njen ponovni rast.

hrpa gljiva lipike
Gljive treba sakupljati u mrežaste ili platnene torbe

Gljive treba sakupljati u mrežaste ili platnene torbe, nikako u plastične kese, kako bi ostale svježe i prozračne do predaje na otkup.

Lipika je jedna od onih gljiva koje možda nisu medijski eksponirane kao vrganj ili lisičarka, ali svojom kvalitetom i otkupnom cijenom više nego opravdavaju pažnju. Ko poznaje šumu i ima kondiciju, lako može spojiti ugodno s korisnim - boravak u prirodi i dobru dnevnicu.


Tagovi

Lipika Reduša Jestive gljive Agaricus arvensis Šumski plodovi Cijene


Autor

Jasmin Hodžić

Više [+]

Diplomirani agronom s višegodišnjim iskustvom u proizvodnji voća i povrća, plastenička i organska proizvodnja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kroz projekat za podsticajna sredstva za razvoj lovstva i ličnim sredstvima, članovi Lovačkog udruženja „Fazan“ iz Doboja, započeli su izgradnju volijera za fazansku divljač na fazaneriji Bare kod Doboja. Površina novog volijera će biti 400... Više [+]