Pred nama je juni, mjesec intenzivnih radova u vrtu. Mnoge su vrste već spremne za berbu, a za mnoge nije kasna ni sjetva u ovom mjesecu. Ovo je vrijeme i jačih napada štetočina i bolesti, pa reagirajte na vrijeme.
Juni je jedan od najaktivnijih mjeseci za vrtlare. Vrt tada zahtijeva svakodnevnu pažnju, ali i obilato nagrađuje trud bogatim urodom. Iskusni vrtlari znaju da je juni razdoblje kada se istovremeno sije, presađuje, njeguje i bere.
U ovom mjesecu još uvijek ima dovoljno vremena za sjetvu povrća koje brzo sazrijeva. Salata je i dalje iznimno zahvalna za uzgoj - ako se sije svakih desetak dana, omogućuje kontinuiranu berbu tokom cijelog ljeta. Uz nju, i dalje se može sijati mrkva, cvekla i peršun, koji će biti spremni za berbu u kasno ljeto i ranu jesen. Grah niskog rasta brzo raste i daje obilne plodove, pa je i on čest odabir u junskoj sjetvi. Za one koji žele planirati unaprijed, sjetva radiča i matovilca odlična je priprema za jesen.
Pogodno je vrijeme i za presađivanje kultura koje vole toplinu. Presadnice paradajz, paprike i patlidžana još uvijek se mogu saditi, posebno ako su uzgojene u zaštićenom prostoru ili kupljene već razvijene. Također, mogu se saditi kupusnjače poput brokule i kelja koje će dozrijevati u ranu jesen. U toplijim krajevima moguće je posaditi i lubenice ili dinje koje će, uz dovoljno topline i vode, do kraja ljeta dati slatke plodove.
Sada možete i saditi začinsko bilje koje vole toplinu i dosta sunca poput bosiljka, vlasca, origana, kadulje i majčine dušice.
Ako sjetvu ponavljate zbog oluja, napada štetnika, tuče ili pak prekomjernih padavina, sjeme mahunarki možete prije namočiti kako bi brže proklijalo. Presađujte prije najavljene kiše ako je moguće kako bi se biljke bolje primile, a i da ne morate zalijevati dodatno.
U junu će trebati i okopavati kulture, a neke i zagrnuti poput mahuna, paprike, paradajz, patlidžana.
Redovno provjeravajte vlažnost tla i zalijevajte biljke po potrebi. Najbolje je to raditi rano ujutro ili kasno poslijepodne kako biste izbjegli isparavanje vode i opekline po listovima.
Važno je i snabdjeti tlo hranjivim tvarima pa dodavajte humus ili organska gnojiva. Prihranjujte biljke jednom u dvije do četiri sedmice, ovisno o potrebama biljaka te trenutnom stanju tla.
Kako imamo razdoblja čestih oborina što pogoduje rastu našim biljkama, one pogoduju i rastu korova. Redovno okopavajte vrt i čistite od korova kako se ne bi natjecali za vodu, svjetlost i hranjive tvari iz tla. Preporuka je koristiti malč čiji sloj treba redovno održavati.
Koji materijal za malč izabrati u vrtu - sijeno, slamu ili pokošenu travu?
Ne zaboravite redovno ubirati plodove vrta kada biljke dosegnu zrelost. Pravovremena berba potaknut će daljnji rast i cvatnju te spriječiti truljenje ili prenapučenost biljaka. U ovom se mjesecu bere bob, salata, luk, mahune, mladi krumpir, dozrijeva i jesenski bijeli luk. Ukoliko na njemu primijetite hrđu ovih dana, ne morate brinuti, on se ionako uskoro vadi iz zemlje i neće naštetiti glavicama.
Krajem juna beru se rana paprika, paprika, mahune, tikvice, vadi se luk srebrenac. Juni je poznat i po berbi jagoda i trešanja.
Redovn pregledavajte svoje biljke i obratite pažnju na znakove napada štetočina ili bolesti, kojima pogoduju vremenski uvjeti baš kakvi su sada - topli i vlažni. Uklanjajte ih ručno ukoliko možete, koristite ekološka sredstva za zaštitu bilja, ali i privucite u vrt prirodne neprijatelje štetnika (primjerice bubamare).
U mnogim su vrtovima najveći problem lisne uši i puževi. Uši možete uočiti na donjoj strani lišća ili mladim izdancima.
Možete ih ukloniti ručno ili jačim mlazom vode no budite oprezni da ne oštetite biljku. Puževi su pak aktivni noću ili rano ujutro, ostavljaju sluzav trag na tlu i biljkama. Njih vole žabe, gušteri i ptice pa ih možete privući u vrt. Također, možete koristiti zamke za puževe napunjene pivom pa će oni upasti unutra te ih tada možete skloniti iz vrta. Nemojte koristiti sol u vrtu kako bi odbili puževe jer njome možete dugoročno napraviti više štete nego koristi.
Zbog povišene vlage i topline trebamo biti spremni i na pojavu gljivičnih bolesti poput plamenjače, pepelnice, sive plijesni... Kako biste izbjegli njihovu pojavu nemojte zalijevati biljku po listovima kako se ne bi stvarala vlaga, a za zaštitu koristite odgovarajuće pripravke.
Tagovi
Autorica
