Samonikla biljka srijemuš, znan i kao medvjeđi luk, (Allium ursinum) već se može pronaći u šumama. No, kod njenog branja treba biti vrlo oprezan jer je njegov list vrlo sličan listovima mrazovca, đurđice, čemerike i kozlaca koje su vrlo otrovne biljke. Ako ne poznajete dovoljno dobro njego izgled, nemojte ga samostalno brati.
Naraste do visine između 20 i 40 centimetara. Listovi su eliptični, duguljasti i šiljasti koji se pri bazi lista suzuje u peteljku dužine 5-20mm (ali nisu samo eliptični). Cvat ima oblik poput štita. Stabljika je trobridna ili na presjeku trokutasta (no to varira, može biti i okrugla).
5 načina kako koristiti srijemuš
- Srijemuš se najčešće koristi svjež, u salatama, kao zamjena za luk. No, dodaje se i juhama, umacima i varivima, u posljednjoj minuti kuhanja kako bi sačuvali okus, ali i što veći sadržaj vitamina. Može se vrlo kratko blanširati ili pirjati, a odlično se slaže s krompirom ili grahom i slanutkom.
- Jestivi su i njegovi cvjetovi koji su vrlo dekroativni i imaju nešto blažu aromu. Koriste se kao dekoracija u jelima ili sastojak u svježoj salati. Možete iskoristiti i pupove. Ukiseljeni, poput kapara, prava su delikatesa.
- Lukovice se koriste na sličan način kao luk. Također se mogu ukiseliti, na uobičajen način ili fermentacijom. Najbolje ih je vaditi prije nego biljka procvjeta, jer su poslije suhe i gorke.
- Poput bosiljka ili peršina listovi mogu poslužiti za pesto umak koji se također može konzervirati na duže vrijeme. Potrebno je srijemuš, maslinovo ulje, orašaste plodove poput badema ili pinjola, parmezan, bijeli luk, i začine po želji izmiksati u glatku smjesu.
- Konzervirati se može i sušenjem, bilo da je riječ o cijelim listovima ili sitno narezanim. Najbolje je to obaviti na suhom i prozračnom mjestu s dobrim protokom zraka, no možete i u pećnici ili dehidratoru. Suhi listovi trebali bi biti krhki i lomljivi. Nakon toga ih pohranite u staklenkama ili vrećicama za začine te čuvajte na suhom, tamnom i hladnom mjestu kako bi što duže zadržali aromu i svježinu.
