AgroKlub.ba

\

Povrćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Povrćarstvo » Kako proizvesti kvalitetan rasad paprike?

Kako proizvesti kvalitetan rasad paprike?

Rasadnička proizvodnja

Kako proizvesti kvalitetan rasad paprike?

Datum: 15.12.2016. 12:00

Kategorija:

Povrćarstvo

Proizvodnja kvalitetnog rasada paprike je temelj uspješnog gajenja paprike i zbog toga se ovoj proizvodnji treba posvetiti velika pažnja.

Paprika je povrtarska kultura koja vodi porijeklo iz Centralne i Južne Amerike, a to je svrstava u toploljubive kulture. Za svoj rast i razvoj zahtjeva visoke temperature i druge odgovarajuće uslove, neutralno ili slabokiselo tlo, dovoljno svjetlosti. Zbog dugog perioda rasta paprika se u našim uslovima najčešće uzgaja iz rasada kao jednogodišnja biljka.

Proizvodnja rasada skraćuje vrijeme rasta u polju, biljke ranije plodonose. Od kvaliteta rasada zavisiće i kvalitet biljaka koje se gaje na otvorenom polju ili plasteniku. Samo kvalitetan rasad može dati biljke otporne na bolesti, štetočine, vremenske prilike i visoke rodnosti. Proizvodnji rasada treba posvetiti pažnju, jer je ona temelj uspješnog gajenja paprike.

Značaj pravovremene sjetve

Za proizvodnju kvalitetnog rasada potrebno je obratiti pažnju na zahtjeve paprike u pogledu kvaliteta supstrata, temperature vazduha, temperature supstrata, osvjetljenosti, vlažnosti supstrata. Sjeme treba biti dobrog kvaliteta, ujednačeno, dezinfikovano. Poželjno je sjeme prije sjetve potopiti u čaj kako bi sjemenjača omekšala i ubrzali klijanje i nicanje.

Paprika ne niče ako je temperatura vazduha ispod 20ºC. Isto tako, paprika neće nići ni kada je temperatura vazduha iznad 35ºC.

Sjetvu treba obaviti pravovremeno. Period rasadničarske proizvodnje od sjetve sjemena do rasada spremnog za sadnju traje od 50 do 60 dana u zavisnosti od sorte. Vrijeme sjetve sjemena treba uskladiti sa vremenom sadnje u plasteniku ili u polju kako rasad ne bi prerastao. U zavisnosti od namjene proizvodnje paprike, da li će biti sađena u plasteniku ili na otvorenom polju, proizvodnja rasada paprike može biti:

  • rana,
  • srednje rana i
  • kasna.

Rana proizvodnja rasada namijenjena je proizvodnji paprike u plastenicima sa grijanjem. Sjetva se obavlja krajem decembra, tokom januara i početkom februara. Ovakva proizvodnja zahtjeva i odgovarajuće uslove i sredstva. Najveći broj proizvođača proizvodi srednje rani rasad sa rasađivanjem početkom maja na otvorenom i prvu berbu krajem jula.

Postoje razne tehnike proizvodnje rasada. Rasad može biti: čupani rasad sa golim žilama, pikirani rasad, rasad u kontejnerima, rasad u jiffy razgradivim saksijama, rasad u tresetnim kockama.

Čupani rasad je tradicionalni način proizvodnje. Odlikuje ga jednostavnost proizvodnje, ali ovaj način ima i niz nedostataka: teža je zaštita od pojave oboljenja (virusne bolesti i bolesti truleži rasada se lako šire), prilikom čupanja oštećuje se korijen mlade paprike, velika gustina biljaka (mali vegetacijski prostor).

Traži optimalnu temperaturu

Proizvodnja pikiranog rasada dominantna je na našim prostorima i pored toga što zahtjeva dosta uloženog rada. Pikiranjem malih biljčica paprike obezbjeđujemo prostor za neometan rast. Biljčice se pikiraju kada pored kotiledonih listića imaju prve prave listove. Prije pikiranja biljčice se zaliju kako bi se izbjeglo oštećenje korijena. Dubina sadnje prilikom pikiranja je do kotiledonih listića, ne dublje.

Kaljenje rasada je mjera koja doprinosi kvalitetu rasada i uspjehu presađivanja.

Kod proizvodnje rasada paprike treba znati da paprika ne niče ako je temperatura vazduha ispod 20ºC. Isto tako, paprika neće nići ni kada je temperatura vazduha iznad 35ºC. Temperatura supstrata treba da se kreće između 18 i 24ºC. Optimalna temperatura vazduha je oko 25ºC i kreće se od 22 do 28ºC. Noćne temperature trebaju biti nešto niže, ali ne smiju pasti ispod 15ºC, jer tada paprika prestaje sa rastom. Nakon klijanja temperatura se snižava da bi se ponovo povećala. Temperature vode za zalijevanje treba da je iznad 20ºC. Relativna vlažnost vazduha treba da je 60 do 70%.

Period klijanja i nicanja je pod uticajem temperature. Paprika klija i niče za 6 do 7 dana pri temperaturi vazduha od 28 do 32ºC. Ukoliko je temperatura 22ºC niče tek za 20 dana. Kaljenje rasada je mjera koja doprinosi kvalitetu rasada i uspjehu presađivanja.

Prije sadnje rasad je potrebno prekaliti. Kaljenje rasada je neophodna mjera navikavanja rasada na spoljašne uslove. Nekaljen rasad može stradati od noćnih temperatura, od sunca može dobiti ožegotine i potpuno biti spaljen. Sam proces kaljenja rasada započinjemo dvije sedmice prije sadnje u negrijan plastenik ili na otvoreno polje. Rasad se provjetrava i snižava se temperatura. Dobro kaljen rasad brže se prilagođava novim uslovima i biljke neometano nastavljaju sa rastom. Rasad koji nije kaljen podložan je stresu, pojavi bolesti i napadu štetočina.

Karakteristike kvalitetnog rasada paprike

Kod kvalitetnog rasada paprike biljka je visoka 16 do 20cm, elastičnog stabla sa 6 do 10 listova. Korijen treba da je dobro razvijen, listovi trebaju biti sjajni i zeleni. Prisutni kotiledoni listovi, jer njihovo odsustvo pokazuje da je rasad bio pod stresom. Na rasadu ne smije biti prisutna oštećenja od štetočina ili simptoma od biljnih oboljenja.

Foto: Pixabay.com

Broj pregleda članka: 4025; Uspješnost članka: 367.25

Tagovi: Sjetva, Paprika, Presadnice, Kaljenje, Rasad

Ključne riječi članka: kako, proizvesti, kvalitetan, rasad, paprike, rasada, rasad, paprike, temperatura, paprika, vazduha, proizvodnje, temperature, proizvodnja, sjetve, supstrata, prije, polju, bolesti, sadnje, ispod, mjera, iznad, 20ºc, plasteniku, uslove, zahtjeva, biljke, kvaliteta, otvorenom, kvalitetnog, rasada paprike, temperatura vazduha, kvalitetnog rasada, rasad može, proizvodnja rasada, kvalitetnog rasada paprike, doprinosi kvalitetu rasada, koja doprinosi kvalitetu, vazduha iznad 35ºc, temperatura vazduha iznad


Ranka Vojnović

Svi tekstovi autora

Autorica Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.