Vuna i slama - prirodni i vječni izolatori

Otpad iz drvne industrije, ovčja vuna i slama neiskorištene su sirovine čijom bi se upotrebom došlo do energetske efikasnosti. Iznijela je to na sajmu Energa u Tuzli Sanela Klarić sa Internacionog BURCH Univerziteta Sarajevo u svojoj prezentaciji "Prirodne sirovine kao inovativna rješenja građevinskih materijala".

EU izbacuje stiropor iz proizvodnje

Kako prenosi klix.ba, u BiH se trenutno implementira veliki broj projekata energetske efikasnosti, koji najvećim dijelom kao rješenja nude korištenje materijala koji se uvoze iz inostranstva. Primjerice, rekla je S. Klarić, stiropor je u startu jeftiniji od ovčje vune, ali je njegov vijek trajanja 15-20 godina, dok su ovčja vuna i slama vječni.

"Materijal koji se treba mijenjati svakih dvadeset godina, uz to se i ne može reciklirati, ne bi trebao imati prednost u odnosu na spomenute materijale", istakla je prof. Klarić dodajući da u u našoj zemlji ima mnogo materijala na ruralnim područjima koji se koriste kao otpad, a lako se mogu pretvoriti u sirovine za proizvodnju izolacionih materijala.

"Naši preci živjeli su u skladu sa prirodom. Oni su iz prirode vadili materijal sa kojim su gradili i živjeli. Zašto to ne bismo radili i mi?", upitala je prof. Sanela Klarić.

Najveća prepreka realizaciji njene ideje i inicijative, pišu, je neinformisanost domaće javnosti. Kod nas je malo poznat podatak da zemlje Evropske unije stiropor polako izbacuju iz svoje proizvodnje, posebno zbog njegovog ponašanja u požaru gdje proizvodi jako toksičan dim i ugrožava ljudske živote.

Rješavanje otpada i podrška domaće ekonomije

"Shvatam da je teško sada sve odjednom promijeniti, ali ako na vrijeme shvatimo da trebamo strateški raditi na tome da podržimo domaću ekonomiju, da trebamo graditi zelena radna mjesta, pomagati ruralnom razvoju, a uz to se rješavati velikih količina otpada, učinit ćemo mnogo za našu budućnost", napomenula je.

Prema istraživanjima u BiH se sa 1,5 miliona ovaca godišnje ošiša 2.500 tona ovčje vune, koja nije visokog kvaliteta za tekstilnu industriju ali je idealna za izolaciju. Količine slame i otpada iz drvne industrije su još veće. Za sada su neiskorištene.

"Naši preci živjeli su u skladu sa prirodom. Oni su iz prirode vadili materijal sa kojim su gradili i živjeli. Zašto to ne bismo radili i mi?", zaključila je prof. Sanela Klarić.

Foto: septemberlegs/Bigstockphoto