Umjesto kombajna - analitički softveri!

Ujedinjeni narodi su donijeli projekciju rasta svjetske populacije, a izgleda da će se naš svijet vrlo brzo napučiti. Sa trenutnih 7,3 milijarde, temeljeno na projekcijama rasta plodnosti, predviđa se da ćemo do 2028. dosegnuti i 8,3 milijarde, za milijardu više, a do 2100. ćemo dosegnuti 11,2 milijarde stanovnika.

No medicinske, pa i poljoprivredne tehnologije mogle bi dramatično promijeniti dužinu života ljudi, a moguć je i utjecaj na plodnost u budućnosti pa projekcije nisu toliko sigurne. Kako bi nadoknadili tu nesigurnost, UN je uključio i nekoliko alternativnih scenarija.

Pola hektara prehranjuje pet ljudi

Industrijska poljoprivreda otvorila je put komercijalnim farmama!

Ako se rata plodnosti i poveća iznad očekivanog, populacija bi mogla narasti na 16,6 milijardi do kraja ovog stoljeća, dakle više nego dvostruko od trenutne populacije. No, ako se plodnost smanji, do 2050. bi mogli dosegnuti 8,7 milijardi, nakon čega nas čeka postupan pad na trenutnu razinu do 2100. godine.

Napredak u tehnologiji i proizvodnji hrane znatno je utjecao na rast populacije. Prvo, predindustrijsko razdoblje poljoprivrede trajalo je do 1920.-ih godina i sastojalo se od radno-intenzivne obrade zemlje na malim farmama, kada je 0,8 hektara hranilo jednu osobu. Drugi stadij industrijske poljoprivrede nastavio se do 2010. godine i promijenio je lice zemlje. Traktori, kombajni, kemijska gnojiva i sjemenarstvo otvorili su put komercijalnim farmama. Velik korak prema produktivnosti, kada samo 0,4 hektara hrani pet ljudi.

Produktivnost uz efektivniju upotrebu resursa

Satelistke snimke i precizno praćenje vremenskih uvjeta i prognoza naša su budućnost?

Treći stadij je upravo na putu i uključuje znanja i iskustva s mnogo izvora. Senzori na opremi i biljkama, satelitske snimke i praćenje klime. U bližoj budućnosti, upotreba vode i gnojiva mjerit će se do detalja. Drugačiji je to svijet, kako kažu vodeći istraživači u primjeni tehnologija u poljoprivredi, od buđenja u slami i odlukama baziranima na intuiciji.

Dobrobiti koje bi trebali imati od ovakvog načina poljoprivrede su veća produktivnost i efektivnija upotreba zemlje, vode, gnojiva, ali i veća transparentnost. Potrošači žele znati odakle njihova hrana dolazi, kako i na koji način je uzgojena.

Poljoprivreda vođena podacima

Klimatske korporacije danas najveći profiteri?

U SAD-u, glavne poljoprivredne tvrtke ulažu značajna sredstva kako bi uspostavile poljoprivredu vođenu podacima. John Deere, na primjer, ima u cilju napraviti traktor koji bi bio središnji kontrolni centar podataka u polju. Monsanto je napravio veliki korak kupnjom Klimatske korporacije u 2013. (za 930 milijuna dolara, prava sitnica), koja se bavi analizom vremena, a pokrenuli su je dva Google alumnija. Američki farmeri prihvaćaju tehnologiju.

2.5 tona žitarica na 0.4 hektara

Više mesa znači više žitarica - veću produktivnost po hektaru!

No, najzanimljivija upotreba tehnologije poznata je i izvan SAD-a. Na projekcije rasta populacije, nadovezuje se i rast srednje klase ljudi koji preuzimaju i prehrambene navike srednje klase, osobito u Kini i Indiji. Jede se više mesa, što zahtijeva i više žitarica. Kako bi se svijet opskrbio hranom, svjetska produktivnost će se morati povećati s 1.5 tona žitarica na 0.4 hektara na 2.5 tona do 2050. godine. Produktivnost američkih farmi već je iznad te razine, na 2.75 tona žitarica na 0.4 hektara.

"Ali ne možete prekopirati model SAD-a i prenijeti ga na ostatak svijeta, jer SAD je orijentiran na intenzivni kapital na velikim razinama", kažu stručnjaci. Prosječna veličina farme u SAD-u je 182 hektara, dok je u Africi to 0.8 hektara.

Mobitel umjesto traktora?

Teška mehanizacija i velike farme neće biti potrebne u budućnosti? Veći prinosi i manje otpada kroz više informacija o vremenu, strukturi tla, i potrebama tržišta za specifične usjeve - sve to putem mobitela. Umjesto kombajna, farmeri će se oslanjati na sustave poput Watsona, IBM-ovog superkompjutera koji kombinira umjetnu inteligenciju i sofisticirani analitički softver za odgovaranje na pitanja.