Božikovina - grm koji prkosi zimi

Božikovina ili zelenika (lat. Ilex aquifolium) je zimzeleni grm ili manje drvo sporog rasta, visine od pet do najviše 10 m i izrazite dugovječnosti. Može doživjeti i do nekoliko stotina godina. Njena posebost je to što daje plodove tokom zime, kada vegetacija miruje.

Kutivacija uslovila rasprostranjenost

Prirodna staništa božikovine kao šumske vrste su sjenoviti položaji planinskih predjela, naročito ispod visokih stabala bukovo-jelovih šuma. Kao takva, spada u zaštićene vrste. Kultivacijom, stvoreni su hibridi, otporniji i lakši za uzgoj u urbanim sredinama, što je božikovinu učinilo vrstom koja se koristi i u hortikulturi.

Kod nas je poznato dvadesetak ukrasnih formi, koje se međusobno razlikuju po veličini, obliku i boji listova, trnovitosti. Osim toga što se gaji kao soliterna biljka, božikovina je pogodna i za formiranje živih ograda ili sadnju u žardinjeri.

Plodovi ostaju na granama tokom cijele zime

Božikovina je dvodomna biljka, ima jednopolne cvjetove. Cvjetaju kako one sa ženskim, tako i one s muškim cvjetovima, u maju i junu. Cvjetovi su neupadljivi, blijedožute boje. Ali da bi došlo do oprašivanja, pored biljke sa ženskim, neophodno je zasaditi biljku sa muškim cvjetovima.

Plod božikovine imaju samo biljke sa ženskim cvjetovima. Plodovi su crvene ili žute koštunice, odnosno bobice, koje sazrijevaju u jesen i ostaju na granama tokom čitave zime, sve do proljeća.

Listovi su kožasti, sjajni s nazubljenim i bodljikavim ivicama. Korijen je jak i razgranat i često se dešava da je korijen dio biljke veći od stabla.

Od davnina joj se pripisuje čudesna moć

Kroz vjekove, u narodu se sačuvalo mišljenje koje važi za božikovinu, da biljke koje zimi rađaju plod imaju moć da zaštite čovjeka, jer prkose prirodi. Tako su stari Rimljani vjerovali da grančica božikovine štiti od munje, uroka i zlih sila. U kršćanstvu, cvijet božikovine predstavlja simbol rođenja Isusa, crveni plodovi simboliziraju njegovu krv, a bodljikavo lišće krunu od trnja.

U narodnoj medicini u ljekovite svrhe upotrebljavaju se listovi zelenike za liječenje groznice, kašlja, reumatizma, bolesti želuca. Ipak, božikovina spada u otrovne biljke, a posebno su otrovni plodovi, što je i najčešći razlog izbjegavanja njene sadnje u okućnicama.

Inspiracija kreativnoj industriji

Zbog izgleda koji tokom zime poprimi, božikovina se koristi za novogodišnje i božićne dekoracije. Od svježih grančica prave se aranžmani koji unose duh prirode u prazničnu atmosferu, a zeleni listići s crvenim bobicama kao motivi česti su na ukrasima za jelku, stoljnacima, salvetama, ukrasnim papirima, svijećama.

Fotografije: flickr/Tambako The Jaguar; flickr/ Leonora (Ellie) Enking; flickr/KM