Prvi, priznati herbicid iz ove grupe bio je alaklor, nastao u Monsantu (1969). Specifično ili ciljano mjesto djelovanja ove važne grupe herbicida, opisivane i kao zemljišni graminicidi do danas nije do kraja poznato. Po hemijskom porijeklu predstavljaju derivate hlora, octene kiseline i anilina. Zna se samo da u osjetljivih korova izazivaju zaustavljanje izduživanja i diobu čelije kao i sintezu vrlo dugih lanaca masnih kiselina (VLCFA), kao i bjelančevina. Kao posljedica ovih promjena dolazi do trajnog zaustavljanja rasta korijena i čvora busanja. Za učinkovito suzbijanje korova moraju biti prisutni u ranim stadijima njihova klijanja i nicanja. Na odrasle korovne biljke nisu učinkoviti. Neki su širokolisni korovi osjetljivi na ova sredstva, ali se za suzbijanje istih moraju upotrebljavati sredstva namjenjena isključivo za suzbijanje ove vrste korova. Sredstva koja se upotrebljavaju u kukuruzu u sebi imaju tvari (AD-67, diklormid, flurazol i druge) zadužene da štite kulturu (gramineae) od štetnog djelovanja. Na šećernoj repi pogotovo na tlima grube strukture gdje je usporeno nicanje mogu izazvati prolaznu fitotoksičnost. Kako bi se izbjegla pojava fitotoksičnosti u nekim zemljama se u šećernoj repi upotrebljavaju u postu nakon nicanja i formiranja prvog para pravih listova. Učinkovitost im u velikoj mjeri zavisi od oborina koje su neophodne u prve tri sedmice nakon prskanja. U nedostatku oborina herbicidna učinkovitost im je manjkava te pomoć morate potražiti u folijarnim post emergence graminicidima koji su apsolutno selektivni u svim širokolisnim kulturama, učinkovitim na jednogodišnje ali i višegodišnje monokotiledone vrste korova. Kao zemljišni graminicidi posve su neučinkoviti na višegodišnje korove.U ovu grupu bi se mogli ubrojiti dimetenamid i flufenacet koji su neznatno drugačije hemijske strukture ali suzbijaju korove na istovjetan način. U primjeni se najčešće upotrebljavaju u kombinaciji s sredstvima za suzbijanje dikotiledonih korova poslije sjetve a prije nicanja ili u ranom postu u kukuruzu. Tolerantnost u širokolisnim kulturama temelji se na brzini razgradnja i genetskoj strukturi.
