Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organsko đubrivo
  • 10.11.2019. 12:00

Značaj upotrebe stajnjaka u voćarstvu

Stajnjak predstavlja osnovno đubrivo jer sadrži sve hranjive elemente potrebne za ishranu biljaka.

Foto: Depositphotos/simazoran
  • 584
  • 66
  • 0

Najvažnije organsko đubrivo svakako je stajnjak. On predstavlja osnovno đubrivo, jer sadrži sve hranjive elemente potrebne za ishranu biljaka. Pored hranjivih elemenata, zahvaljujući svojim organskim sastavima, stajsko đubrivo popravlja fizičke, hemijske i biološke osobine zemljišta. Zbog toga je njegov značaj nezamenljiv.

Stajsko đubrivo se redovno tokom jeseni razbacuje po poljoprivrednim proizvodnim površinama (povrtnjacima, voćnjacima i vinogradima). To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da stajnjak u ishrani biljaka ima dvojaku vrednost.

Stajnjak je potpuno đubrivo 

Organsko đubrivo predstavlja smesu čvrstih i tečnih ekskremenata i prostirke koja je podvrguta procesima previranja. Za stajnjak se obično kaže da je potpuno đubrivo, za razliku od veštačkih, koja su dopunska - nepotpuna. Sastav je vrlo različit: voda 75%, suva materija 25% , azot 0.5% , fosfor 0.15%, kalijum 0.6%. Količina proizvedenog stajnjaka zavisi od vrste stoke. Govedo godišnje daje oko devet tona, konj oko sedam tona. 

Na njegov sastav najviše utiču sledeći činioci:

  • vrsta i starost stoke
  • vrsta hrane
  • cilj gajenja stoke (tov ili priplod)
  • vrsta prostirke
  • nega stajnjaka
  • stepen razgradnje

Danas se količina stajnjaka određuje najčešće zbog uklapanja u promet organske materije kroz zemljište, održavanja biološke aktivnosti i procesa mineralizacija, kao i prema dubini obrade zemljišta. Količina iznosi od 30 do 40 t/ha, u srednje teškim zemljištima s nižim sadržajem humusa, a pri dubljoj obradi.

Iako se u novije vreme predlaže da se količine smanje na 7 do 8 t/ha uz redovno davanje na svim obradivim površinama, sa svrhom da se zemljište održava biološki aktivnim unošenjem energetskog materijala prvenstveno za proces mineralizacije organske materije. Kada je masa krutog stajnjaka u poluhumifikovanom stanju, odnosno kad je zreo, odvozi se s đubrišta na mesto upotrebe.

Đubrište se prazni kad je prohladno i oblačno vreme bez vetra, dok jaka sunčeva svetlost, suvi i topli vetrovi nisu povoljni. Nakon rasipanja stajnjak treba odmah ili što pre uneti u zemljište na jedan od načina obrade, a po pravilu oranjem. Nije dobro, ostavljati rasuto đubrivo da leži na površini više dana, jer se gubi organska materija i azot. Kada, zbog oraganizacijsko-tehnoloških razloga, unošenje stajnjaka nije moguće odmah, onda se on ostavlja na tabli u hrpice na ocedna mesta.

Vreme i dubina unošenja stajskog đubriva u zemljište

Ako je stajnjak zreo, može se uneti u svako vreme kada stanje zemljišta to dozvoljava. Kod nas se u voćnjaku primenjuje u jesen. Ako je zreliji, može se davati kasnije i obrnuto mnogo ranije, ako je nezgoreo. Dubina unošenja određuje se prema količini stajnjaka i prema svojstvima zemljišta. Prosečna dubina unošenja stajnjaka u zemljište je 20 do 25cm. Ponekad se ona kreće u rasponu od 10 do 45cm dubine, pojašnjava Mihajlo Žikić diplomirani inženjer voćarstva i vinogradarstva iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije. 

Dinamika delovanja stajnjaka

Biljke hraniva iz stajnjaka lošije iskorišćavaju, približno 30% u odnosu prema hranivima u mineralnim đubrivima. Važno je imati u vidu da su biljna hraniva organski vezana, pa su prema tome biljkama nepristupačna sve do momenta mineralizacije. Stajnjak ima produžno delovanje, te nakon unošenja deluje nekoliko godina. Njegovo delovanje nije jednako svake godine. To zavisi od: teksture, strukture i tipa zemljišta, kvaliteta, stepena zgorevanja, klimatskih uslova itd. Iskorištavanje mineralizovanih hraniva najveće je u prvoj godini nakon unošenja.

Na osnovu ovih podataka potrebno je i planirati dinamiku primene stajnjaka, kao i potrebne količine mineralnih đubriva prilikom prihrane.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Organsko đubrivo Stajnjak Đubrivo Voćnjak Đubrište Zemljište Jesen Mihajlo Žikić