Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Trošarine
  • 05.03.2012.

Zbog previsokih trošarina na rakiju voćari ruše nasade šljiva

  • 1.829
  • 92
  • 0

Prvi sunčani dani izvukli su u voćnjake vlasnike koji užurbano orezuju stabla kako bi ih pripremili za što bolji ovogodišnji urod. Među njima su i vlasnici šljivika, koji nerijetko, zbog spornog zakona o trošarinama, razmišljaju o rušenju stabala na obiteljskim gospodarstvima.

Pod šljivicima je u Slavoniji oko 2.800 hektara, a šljivovica je nezaobilazna u slavonskim svatovima, raznim svetkovinama, sve do karmina - pa ipak njezini proizvođači negoduju, iako su mnogi uz pomoć poticaja prije desetak godina podlegli euforiji sadnje nasada. Među njima je i Mato Užarević iz Gundinaca, sela poznatog po stočarstvu.
- Ranije sam bio stočar, a prešao sam na voćarstvo, šljivu i višnju, jer su mi govorili da je u voćarstvu manje posla, a veća dobit. Međutim, to je velika prijevara jer kad smo sadili šljive, nije bilo ni govora o trošarinama, a sada se te dadžbine ne mogu izdržati - gnjevan je Užarević, koji ima približno 800 stabala na više od tri hektara šljive i višnje. Bio bi, kaže, najsretniji kada bi danas to mogao dati nekome drugome da radi, a da on prima “dobru socijalu”.

Velik dio proizvođača misli kako uvođenjem trošarina nitko nije profitirao jer što su nameti veći, veća je i proizvodnja i prodaja na crno. Ovdje se rakija oduvijek pekla i nezamislivo je slavonsko domaćinstvo bez domaće šljivovice, za koju sada, ako ispeku više od zakonom propisanih 50 litara rakije od 16 gradi, državi, kažu, moraju dati 25 kuna po litri, a za isti se iznos rakija i prodaje. Upravo zbog toga velik dio njih za sebe ispeče dozvoljenih 50 litara, a ostatak šljiva pokušavaju prodati.
Tako je postupio i Zlatko Ananić iz Slavonskog Broda, čiji su šljivici u Šušnjevcima. Od oca je naslijedio oko 1,5 hektar šljivika, koji zahtijeva ulaganje - od orezivanja, preko raznih prskanja do gnojenja, a nameti na prodaju rakije sve su veći.
- Prošle godine nisam ni pekao rakiju, urod je bio iznimno slab pa sam ga uspio plasirati kroz konzumnu šljivu. Što će biti ove godine, ne znam, ali ponekad pomislim i kako bih najradije sve porušio - kaže Ananić.

Prema EU direktivama trošarina nije nužna

Do odgovora na pitanje ima li prostora za snižavanje trošarina nedavno su u Slavonskom Brodu pokušali doći u zajedničkoj raspravi proizvođači i stručnjaci. Mijo Gašparević iz Poljoprivredne komore tada je kazao kako je, u okviru europskih direktiva, nacionalnim ekonomijama i legislativi ostavljeno definiranje tradicionalnih i domaćih proizvoda - poput slavonske šljivovice, koje se ne moraju opteretiti trošarinama. “Imamo jednu izvrsnost koja se zove šljivovica, vezanu uz ovu slavonsku regiju koju u turističkom smislu gotovo i ne eksploatiramo, i u tom smjeru treba potaknuti raspravu”, kazao je Gašparević. I njemu je razumljivo što neki proizvođači ruše šljive jer u strukturi troškova za 1.500 litara (što je produkcija rakije za jedan hektar) 43 posto čini trošarina, pa se proizvođač s pravom pita gdje je tu zarada. Pritom se ne računaju fiksni troškovi, buradi, skladištenja...

Autor: Marija RADOŠEVIĆ


Tagovi

Šljive Proizvodnja Rakija Zakon Trošarine EU direktiva

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije