Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mraz u cvatnji
  • 17.03.2021. 14:50
  • Osječko-baranjska, Osijek

Zbog mraza treću godinu zaredom nećemo imati domaće marelice na tržištu?

Prošli je četvrtak bilo i do -6, a to u punoj cvatnji znači totalnu štetu, komentira Dominik Vuković i dodaje kako oštećenja ima i na neotvorenim pupovima, no još nije sve izgubljeno.

Foto: Dominik Vuković
  • 2.682
  • 490
  • 1

Da je svaka proizvodna godina na svoj način drugačija, dokazuje i ova. Ni iskusniji voćari ne pamte kada se dogodilo da su neke sorte marelice cvale još prije dva tjedna, a nekima se još pupovi ni danas nisu otvorili.

"Nikada cvatnja nije bila ranija nego ove godine i ne izgleda na dobro, jer je u najavi do kraja tjedna i novi hladni val. Nadajmo se da ovo neće biti treća godina zaredom da na tržištu nećemo imati domaću marelicu“, kaže nam Dominik Vuković, predstojnik Odjela voćarstva Poljoprivrednog instituta Osijek. Pojašnjava kako u uobičajenim godinama, kojih može se reći više nema, ova voćna vrsta cvate između 20. ožujka i 1. travnja. Ove je godine to dva-tri tjedna ranije, na nekim položajima određene sorte i u prvom tjednu ožujka. 

"Na onima koje u procvjetale tako rano, štete su već zabilježene. Prošli je četvrtak bilo i do -6o, a to u punoj cvatnji znači totalnu štetu“, komentira i dodaje kako oštećenja ima i na neotvorenim pupovima, no još nije sve izgubljeno, jer je za puni rod dovoljno da se oplodi samo 10-15 posto cvjetova. 

Međutim, onoj koja je procvala prije dva tjedna nema spasa. "A i da nije smrzla od mraza, ne bi došlo do oplodnje, jer je u ovom razdoblju puhao izuzetno jak vjetar, koji uz hladno i kišovito vrijeme, onemogućava let pčela“, kaže i dodaje kako su za oplodnju potrebni oprašivači, bez obzira na to što su neke sorte samooplodne, tako da su pčele u voćarstvu nezamjenjive.

Koje su to kritične temperature?

Čini se kako ni sustavi obrane od mraza, kao što su vjetrenjače, nisu imali većeg efekta. Mnogi su voćari osigurali nasade, no moglo bi se dogoditi da ih ni to ne spasi jer se nasad može osigurati tek od početka cvatnje, pa tu dakle ne ulaze smrzavanja zatvorenih pupova kojeg je bilo na marelicama i ove godine u prosjeku do 20 posto. Ne osigurava se ni izostanak oplodnje, do kojeg također može doći za ovakva hladnog razdoblja.

Koliko niske temperature može uopće podnijeti ova voćna vrsta?

Za vijeme zimskog sna odnosno dubokog mirovanja (siječanj) može podnijeti i do -27 oC. Iskustva voćara pokazuju da u fenofazi potpuno zatvorenog cvjetnog pupa može izdržati kraće vrijeme i do -8 oC bez oštećenja, faza ružičastog balona (kada se vide prve latice) do -4, a otvoren cvijet 0 do -1oC.

Neki su lokaliteti izbjegli veće štete od mraza

U literaturi se pak kao kritične temperature za izmrzavanje u fazi zatvorenih cvjetova navode -4oC, otvorenih cvjetova -2 do -3, a mladih plodića -1 do -2,5oC.

Ima razlike i u izmrzavanju ovisno o debljini rodne grančice. Ako je grančica dužine 60-ak cm a debljine olovke, 8-12 mm, tzv. mješovita rodna grančica, izmrzavanja su manja nego li na kratkim rodnim izbojima, tzv. svibanjskim kiticama, koje su kraće (20-ak cm) i tanje.

Nema zimske rezidbe

Zanimljivo da na dužinu cvatnje utječe i rezidba. Ljudi nas često pitaju kad rezati marelicu?

"Ove se voćke u mirovanju uopće ne dira. Mi izbjegavamo zimsku rezidbu“, preporučuje Vuković, i pojašnjava da se reže u dva navrata tijekom vegetacije.

Prva rezidba je u svibnju i lipnju, u vrijeme intenzivnog porasta mladica, kada se radi prikraćivanje jednogodišnjih izboja za trećinu.

"To dovodi do izbijanja prijevremenih rodnih izboja i ako se ne odradi do sredine lipnja taj se efekt ne može dobiti kasnije. Svi cvjetni pupovi koji se formiraju na prijevremenim cvjetnim izbojima cvatu dva-tri dana nakon pupova koji se formiraju na mješovitim rodnim grančicama“, kaže i pojašnjava kako se ovom rezidbom voćka usmjerava da više rađa i bude produktivnija. Prednost ove zelene rezidbe je i vrlo brzo zarastanje rana bez smoljenja.

Druga je rezidba najčešće poslije berbe, obično u kolovozu i rujnu. Tada se prozračuje krošnja i uklanjaju neželjene grane (bolesne, oštećene, one koje preintenzivno rastu, koje rastu unutar krošnje) do njihove osnove. To je praktično priprema za zimovanje, ali ujedno i rezidba za oblikovanje krošnje odnosno održavanje uzgojnog oblika.

Kod sadnje paziti na lokalitet ali i podlogu

No vratimo se mi problemima od mraza koji u pravilu svake godine posebno brinu proizvođače s nasadima u kotlinama i opetovano dokazuju kako je u planiraju sadnje važno promisliti o izboru lokaliteta voćnjaka.

"To je posebice izraženo kod marelica jer ova voćna vrsta ne trpi ravničarske dijelove, već traži vinogradarsku zonu, odnosno terene iznad 200 metara nadmorske visine gdje je puno manja vjerojatnost izmrzavanja. Čak je bilo i mraznih godina u kojima na adekvatnim položajima ne dolazi do nikakvih oštećenja“, ističe naš sugovornik.

Druga je ključna stavka o kojoj treba misliti prije sadnje izbor sortimenta i podloge. Naime, najčešće se cijepi na sjemenjak Prunus myrobalana koji ima lošu kompatibilnost s većinom sorata i vrlo rano kretanje s vegetacijom.

"Dakle i podloga utječe na ranije kretanje vegetacije, a time i raniju cvatnju odnosno opasnost od izmrzavanja. Dobra je vijest da ima alternative“, najavljuje i predstavlja rad osječkog Instituta na podlozi wavit, puno boljoj opciji za ovu voćku. Zašto? Zato što se na podlozi myrobalana u 7-8 godini najčešće pojavljuje apopleksija odnosno odumiranje i sušenje stabala uslijed više čimbenika. Kako bi se to spriječilo, uvode se nove podloge ili međupodloge.

U voćarstvu su pčele nezamjenjive

Jedna od metoda  je i cijepljenje šljiva, najčešće čačanske ljepotice ili stanley na myrobalana, pa se na šljivu, na visini 80 cm, cijepi sorta marelice. Ova su ispitivanja s međupodlogom proveli na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu gdje se pokazalo da su stabla dugovječnija i ne odumiru od apopleksije u 6-7 godini. No, riječ je o dužem, trogodišnjem ciklusu u proizvodnji sadnica, koji nešto poskupljuje proizvodnju.

"Pratimo njemačke trendove koji rade na podlozi wavit na koji direktno cijepe sorte na visini 30-50 cm. To je dvogodišnji ciklus proizvodnje sadnica. Wavit je manje bujnosti pa kasnije kreće s vegetacijom u odnosu na myrobalanu i bolje je kompatibilnosti s marelicama“, komentira.

Kasnije sorte s manje rizika

U ovoj se godini, dodaje, također vidjelo da su sorte selekcionirane odnosno stvorene u našem podneblju prikladnije. Ovo 'naše' podneblje obuhvaća Vojvodinu s njihovom novosadskom 6, novosadskom rodnom i kasnocvjetnom (više za okućnice), te Mađarsku s mađarskom najboljom i gencikom.  

"Razlika u cvatnji u ovoj godini kod recimo novosadskih i kod stranih sorti koje su zadnjih godina introducirane kao što su aurora, carmen, pincot, je na istoj podlozi i na istoj lokaciji 7-10 dana! U 'normalnim' godinama razlika u cvatnji ne bi bila toliko izražena. Bila bi 4-5 dana“, ističe i pojašnjava kako niske temperature uzrokuju biološko mirovanje pa se faze razvoja puno sporije odvijaju tako da se zbog hladnog vremena cvatnja "razvlači" pa će umjesto uobičajenih 7-10 dana u ovoj godini biti 15-20 dana. Problem je što to automatski znači i duži period osjetljivosti na niske temperature.

"I zato je voćarima bolje posaditi ono što je provjereno i ispitano. Bolje je imati novosadsku na početku srpnja i ostvariti cijenu 7-8 kn/kg nego težiti za ranim sortimentom koji je puno rizičniji od izmrzavanja“, zaključuje ovaj stručnjak.


Povezana biljna vrsta

Marelica

Marelica

Sinonim: Kajsija | Engleski naziv: Apricot | Latinski naziv: Prunus armeniaca L.

Marelica (Prunus armeniaca L. ili Armeniaca vulgaris L.) pot­ječe iz sjeveroistočne Kine, odakle se proširila dalje u svijet. Sta­bla marelice dospijevaju u rod nakon 3 - 4 godine... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Dominik Vuković Štete od mraza Uzgoj marelica Rane sorte Marelica


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije