Postoji niz prednosti prorjeđivanja plodova, a glavna je poboljšanje njihove veličine i kvalitete jer upravo to utječe na tržišnu vrijednost. U nastavku saznajte kako i kada ih je potrebno prorijediti.
U povoljnim uvjetima voćke stvaraju više plodova nego što je potrebno, a prorjeđivanje se radi zbog njihovog poboljšanja veličine i kvalitete. Ono se provodi na jabukama, kruškama, šljivama, marelicama, breskvama i nektarinama.
U suvremenim voćnjacima koriste se razni preparati biljnih hormona kojima se tretiraju voćke kako bi otpao dio plodova i time se smanjilo opterećenje. Također, postoje i mehanički uređaji koji poput rotirajućih četki prolaze kroz krošnju i otkidaju ih. Naime, ovo je kod velikih nasada puno isplativije jer bi radna snaga puno koštala.
Naravno, mehaničko i kemijsko prorjeđivanje je kod malih nasada i voćaka u dvorištu preskupo. Stoga se ondje primjenuje ručno, a to je zapravo i najbolji način jer se tako mogu ukloniti svi oštećeni ili zakržljali plodovi, oni nepravilnog rasta ili oštećeni uslijed napada bolesti i štetnika, a ostavljaju se samo zdravi i najveći.
Prva faza prorjeđivanja je u vrijeme cvatnje, a ona se smatra idealnom jer se eliminira višak cvjetova, čime se pak smanjuje potražnja za hranjivima. No, ujedno je i rizična jer može doći do loše oplodnje te znatnog smanjenja plodova. Isto tako, rizik predstavlja i mogućnost mraza, koji je, primjerice, ove godine uništio nasade u nekim dijelovima zemlje.
Druga faza je nakon oplodnje i treća pred samu diferencijaciju, a savjet voćara je da je pravo vrijeme za prorjeđivanje kada su plodovi veličine sitnijeg oraha jer se tada može vidjeti kako su razvijeni.
Pojedine voćke mogu formirati zaista puno plodova na grani, ali ako se ne prorijede, njihova će kvaliteta i krupnoća biti loša. Zato se preporučuje da se između plodova na grani od 60 cm ostavi njih 5 do 6, odnosno da se za jedan osigura prostor od 10 do 12 cm, što ovisi o voćnoj vrsti.
Voćnjak brane orošavanjem: zasad uspješno, iako su minusi nemilosrdni
Kako piše rhs, za jabuke je potreban razmak od 15 do 23 cm, za kruške 10 do 15 cm, za breskve 20 do 25 cm, za nekatarine 15 cm, a za šljive i marelice 5 do 8 cm.
Ova metoda omogućava sunčevoj svjetlosti i zraku da bolje prodiru kroz grane i tako poboljšavaju ujednačenost zrenja, a i voćka će moći ravnomjerno rasporediti hranjive tvari.
Prevelik broj plodova na granama može dovesti do njihovog pucanja, pa se prorjeđivanjem to spriječava, a smanjuje se i širenje štetnika i biljnih bolesti.
Iako ćete ovom tehnikom imati manji broj plodova, oni će bit krupniji, zreliji i zdraviji te slične veličine, a to je jako važno na tržištu.
Tagovi
Autorica