Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Koštičavo voće
  • 12.02.2020. 09:00

Zašto je važna zimska rezidba šljive?

Rezidba omogućava bolju pripremljenost stabala na niske temperature. Potrebno je obratiti pažnju i na sortiment jer svaka sorta zahtijeva drugačiju rezidbu i uzgojni oblik.

Foto: Bojan Kecman
  • 13.777
  • 269
  • 0

Najzastupljenije sorte šljiva u našim krajevima su čačanske sorte, tj. čačanska rodna, rana, ljepotica, zatim stanley i savka, odnosno, požegača koja je i dalje među najtraženijim sortama, iako je desetkovana Plum pox virusom, uzročnikom virusa šarke šljiva. Razlozi njene popularnosti su i ti što se od nje prave najbolja rakija i pekmez, iako ima i onih koji vole i druge sorte.

Bez rezidbe - nema roda

Da bi imali redovan rod, neophodno je obaviti zimsku rezidbu. U velikim voćnjacima ona počinje u studenom, a u manjim, obično od veljače. Ako se obavi orezivanje, voćka će imati više snage u slučaju pojave niskih temperatura, odnosno, mraza. Pojavi li se tada višak grana, to crpi snagu stablu koje je onda mora rasporediti na više frontova. Optimalan broj grana i pupoljaka omogućit će voćki da duže izdrži period niskih temperatura.

Šljiva, kao i ostale koštičave vrste, ranije počinju s vegetacijom i zbog toplijih zima zna se dogoditi da kreće s listanjem i cvjetanjem u drugoj polovici ožujka. Iz istog razloga, do listanja i cvjetanja dolazi već u prosincu što, iako je manjeg intenziteta, negativno utječe na rod u narednoj godini, prije svega zbog iscrpljivanja voćaka i slabije pripremljenosti na nagle promjene temperatura, praćenih mrazom i snijegom.

Svaka sorta zahtijeva posebnu rezidbu

Šljiva rađa na mješovitim i cvjetnim grančicama i majskim (svibanjskim) kiticama. Svaka sorta je specifična. Tako čačanska rodna zahtijeva oštru rezidbu jer će u tom slučaju redovno rađati. Jednogodišnje mladice režu se za jednu trećinu, a skeletne grane se prikraćuju na bočne, sa rodnim pupoljcima, kako bi se osiguralo dovoljno zamjenskih grana. S druge strane čačanska ljepotica i stanley, prvenstveno rađaju na cvjetnim grančicama dugačkim do 30 centimetara i majskim kiticama, dužine do pet centimetara. Kako god da se oreže stanley će rađati, kažu iskusni voćari.

Vrijeme je zimske rezidbe voćaka

Najčešći uzgojni oblici

Što se tiče uzgojnog oblika šljiva najbolje rađa u piramidalnoj formi ili kotlastoj (vaza). Za požegaču je preporučljiva kotlasta jer rađa na krajevima krošnje. U unutrašnjosti treba očistiti grane koje idu ka unutra. Za ostale sorte preporučuje se piramidalna, s granama pod kutom od 45°, u odnosu na provodnicu. Ako grane savijete pod kutom od 90°, nakon nekoliko godina doći će do njihovog sušenja u osnovi i gubljenja značajnijeg roda. I kod piramidalne krošnje neophodno je ostaviti unutrašnjost čistu od vodopija koje će u vegetaciji zasjenjivati ostale grane i omogućiti uvjete za pojavu bolesti. Sve grane koje idu iz zemlje, iz spavajućih pupoljaka, moraju se odstraniti jer crpe snagu stablu i smanjuju rod.

Pazite na bolesti i štetnike

Prilikom rezidbe, rez mora biti kos, malo iznad pupoljka. Ne treba ostavljati patrljke već rezati do osnove grana, koje se potpuno otklanjaju jer će, u suprotnom, doći do sušenja preostalog dijela grančice i pojave raka. Uzročnici bakterijskog raka koštičavog voća su bakterije Pseudomonas syringae pv. syringae i P. syringae pv. morsprunorum. Bakterije uzrokuju i uzdužno pucanje kore debla.

Bakterijski rak koštičavog voća

Ne zaboravite pregledati stabla prije i tijekom orezivanja. Obratite pažnju na prisustvo drvenara i jesu li grane ili deblo promijenile boju u tamno ljubičastu ili crnu, što je indikator pojave raka koštičavog voća. Ako vidite rupe u deblu, ispod ramenih grana, u prethodnoj godini stablo je bilo napadnuto potkornjakom (drvenarom) što znači da bi trebalo da se postave klopke za privlačenje ženki koje će izletjeti u rano proljeće.

Pojava smole na deblu i granama znak je obolijevanja od raka ili monilioze koštičavog voća (uzročnik Monilinia laxa). Uklonite i mumificirane plodove koji predstavljaju izvor zaraze od Monilie u narednoj godini.

Obaviti zaštitu stabala nakon orezivanja

Nakon rezidbe obavezno tretirajte stabla mješavinom bakra i vapna (na 100 litara vode, dovoljan je jedan kilogram ili jedan litar bakrenog preparata, pet kilograma gašenog vapna i jedan kilogram soli, za bolje prianjanje sredstava) kako bi se utjecalo i na slabiji intenzitet napada bolesti i štetnika. Ima i proizvođača koji prije ili poslije bakra, tretiraju voćnjak s jedan i pol do dva kilograma sode bikarbone na 1.000 litara vode jer je soda izvrsno dezinfekcijsko sredstvo.


Fotoprilog


Tagovi

Zimska rezidba šljiva Piramidalna krošnja Kotlasta krošnja Bakar Gašeno vapno Bakterijski rak šljiva Monilioza koštičavog voća Rak koštičavog voća Cvjetne grančice


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]