Zašto i čime malčirati jagodu?

Uzgajanje jagode nije jednostavno i svi koji su to radili ili rade znaju koliko je zamorno stalno plijeviti korov, boriti se sa problemima zalijevanja i zaštite biljaka. Malčiranje može biti dio rješenja ovih problema.

Kasnije kreću s cvjetanjem

Primjena malča ima niz prednosti. Prije svega štiti zemlju od isušivanja vlage i zbog toga je manja potreba za zalijevanjem. U proljetnom periodu površina se sporije zagrijava, a to znači da biljke kasnije kreću sa vegetacijom i cvjetaju. Upravo je to razlog što kasni mraz neće napraviti štetu na cvjetovima. Ovo je pogodno za amaterske uzgajivače, jer se ne moraju brinuti i prekrivati usjev kako bi zaštitili cvjetove.

U slučaju profesionalnih je obrnuto. Njima je bitno da cvjetanje krene što ranije kako bi postigli što veće cijene na tržištu. Zbog toga jagodu uzgajaju u zaštićenom prostoru ili prekrivaju raznim folijama.

Prednost malčiranja je što plodovi ostaju čisti. Bez takve tampon zone dolaze u direktan kontakt sa zemljom, prljaju se, naročito kad pada kiša. Zajedno sa česticama zemlje i kapima kiše na listove, cvjetove i plodove dospijevaju i prouzrokovači oboljenja, naručito truleži.

Prekriveno zemljište postaje rastresito, poboljšava mu se struktura. U zavisnosti od izbora materijala povećava se sadržaj hranjivih materija i vlage, djelujemo na pojavu štetočina i oboljenja. Istovremeno ovakav pokrov služi u suzbijanju korova. Prinos se povećava.

Ipak treba biti obazriv. Pored svih nabrojanih prednosti ove mjere neka zemljišta nisu podesna. Obično se radi o zabarenim površinama ili tamo gdje je visok nivo podzemne vode. U ovakvim slučajevima je bolje ne pokrivati zemljište kako bi suvišna voda što prije isparila.

Kada i čime malčirati?

Optimalno vrijeme za postavljenje su jesen i proljeće. U jesenjem terminu je cilj da zaštitimo usjev od niskih temperatura i opasnosti izmrzavanja. U proljetnom da plodovi ostanu čisti i da se zadrži vlaga u zemlji.

Malč se može ukloniti u rano proljeće, a zatim ponovo vratiti kada se zemlja zagrije, odnosno pred otvaranje cvjetnih pupoljaka.

Od organskih materijala se koriste: sijeno, slama, grančice, iglice i šišarke četinara, piljevina ili usitnjena kora bjelogoričnog drveća, humus, kompost, listinac. Od vještačkih ili neorganskih se koriste razne folije, agroplatna, karton. Svaki od njih ima svoje prednosti i mane. Možemo da upotrijebimo samo jednu vrstu ili da ih kombinujemo u zavisnosti kakav rezultat očekujemo.

Organski malč obogaćuje zemljište hranivima, a može biti obogaćen dodavanjem pepela, samljevenim ljuskama jaja, koprivom i drugim korisnim biljkama. Takođe, on se vremenom razlaže i moramo ga dodavati. Sijeno mora biti dobro osušeno i ne smije da potiče od trave koja je formirala sjeme, jer ćemo tako spriječiti zasijavanje korova. Kao i sijeno, i slama treba biti suha i bez sjemena korovskih biljaka. Sloj slame ili sijena treba biti nešto deblji nego kada su u pitanju drugi materijali, jer su rastreisti. Poželjno je staviti 10 do 15 cm debeo sloj. Nakon slijeganja on će biti debeo oko 5 do 8 cm. Vremenom dolazi do njihovog truljenja i pretvaraju se u odlično organsko đubrivo koje hrani biljke. Istovremeno, mikroorganizmi koji se razvijaju na sjenu i slami koji se razgrađuju potiskuju štetne prouzrokovače bolesti jagode.

Kako iskoristiti šišarke i na šta paziti?

Kod primjene materijala od četinara moramo biti oprezni, jer zakiseljavaju zemljište. Neki materijali privlače štetočine, posebno puževe, dok ih drugi odbijaju.