Zaštita masline: Pazite na buhu, trips i cvrčka, ali i na rubnu palež lista 

Baš kao što je prošle godine maslinare iznenadio maslinin svrdlaš, ove bi se godine to moglo dogoditi s drugim štetnicima kao što su maslinova buha, maslinin trips i medeći cvrčak, upozorava stručni suradnik Maslinara dr.sc. Josip Ražov.

Maslina ima brojne neprijatelje, tj. štetnike. Velika većina je dobro proučena i manje - više se poznaju i njihovi životni ciklusi i načini suzbijanja. Osobito je ovo slučaj u razvijenijim maslinarskim zemljama, kao što su Italija, Španjolska, Grčka, Portugal, pa u novije vrijeme i Kalifornija, Novi Zeland. To su i velike zemlje, puno veće od Hrvatske pa su tamo i preporuke vrlo različite od regije do regije. 

I kod nas je maslinarstvo na dosta visokim granama i velik dio problematike vezan uz ovaj uzgoj se relativno dobro poznaje, pa i u zaštiti masline. Ipak, ne pratimo baš sve kako bismo trebali pa nas neki štetnici znaju i iznenaditi. Najbolji primjer je izuzetno velika pojava maslinovog svrdlaša prošle godine koji je svojom pojavom iznenadio i stručnjake. Ovakvih primjera manje poznatih štetnika koji iznenade ima još, piše Maslinar.

U narednom periodu tako će svi zasigurno voditi računa o maslinovoj muhi, možda i mediču pa i paunovom oku, te se o njima često i piše. O tim najvažnijim štetnicima tako imaju informaciju, no što je s nekim manje poznatim te koliko bismo trebali poznavati i njih? "Jer, kad se pojave, tada je najčešće već i kasno“, napominje Ražov. 

Maslinova buha izlučuje mednu rosu

U proljeće i ljeto mogu se vidjeti bijele pamučaste prevlake koje su nakupljene na vršnom lišću grančice ili oko plodova. Često se mogu javiti i u većoj mjeri pa obuhvatiti i veći dio stabla.

Riječ je naravno o kukcu pod imenom maslinova buha s krilima veličine 1 – 2 mm. Štetnik siše mlade izboje, cvatove, lišće i plodove masline. Ujedno izlučuje i velike količine medne rose. Time prvenstveno slabi stablo, grane su prekrivene bijelim prevlakama te je i fotosintetska aktivnost slabija, kao i vegetativni porast. Na mednu rosu gotovo obvezatno se naseli gljiva čađavica, stabla su vrlo neugledna, a plodovi nečisti i slabo razvijeni. 

Iako ga stručnjaci uglavnom poznaju, na terenu je primjetno da ga maslinari često ne spoznaju. Suzbijanje često nije potrebno, ili se tretira prskanjem drugih štetnika, primjerice maslinovog moljca. 

Međutim, ako se pojavi u većoj mjeri, tada je prva mjera rezidba zaraženih izboja. Ako na njemu ima cvatova koji su zaraženi, tada ovo i nije dobra mjera jer ćemo odstraniti i budući urod. U tom slučaju treba pristupiti prskanju i to jednim od sistemičnih insekticida, primjerice dimetoat ili neki od preparata na bazi neonikotinoida koji bi zasigurno djelovali, ali treba opet napomenuti da zasad na maslini nemaju registraciju. 

Često uzgajivači misle da će ovog kukca riješiti kontaktnim insekticidima, (pireotroidi), međutim dobro je skriven i zaštićen u pamučastoj prevlaki i samo sistemični insekticid može ga suzbiti. Ovo se obično provodi u dva roka: početkom cvatnje (sredina ili kraj svibnja) i kada je plod veličine 1 – 3 mm, dakle upravo u lipnju. 

U prvim fazama pojave u stadiju mladih ličinki potencijalnu primjenu mogao bi imati i insekticid na osnovu piretrina, no ovo bi u našim uvjetima trebalo i ispitati.

Maslinin trips - deformirani i uvijeni listovi

Simptome koje izaziva maslinin trips često ne prepoznaju niti stručnjaci. 

U proljeće i početkom ljeta (svibanj, lipanj) na grančicama se vide deformirani, iskrivljeni, uvijeni i izobličeni listovi. Za vrijeme ljetnih vrućina ovo se više ne pojavljuje jer štetnik ulazi u svojevrsnu pauzu, te može opet postati aktivan krajem ljeta uz opetovanu pojavu simptoma. Stoga je čest slučaj da se u jesen vide grane koje na sredini imaju deformirane listova dok su vršni listovi opet zdravi. 

Ovaj štetnik proširio se zbog pretjerane i nekontrolirane primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja koja su širokog spektra (već spomenuti piretroidi) i koja su u velikoj mjeri uništavala i prirodne neprijatelje. 

Siše lišće koje se uslijed toga deformira. Kukac se golim oko praktički i ne može vidjeti pa s obzirom na to da uzročnik simptoma nije vidljiv, štete se često pripisuju posolici, nedostatku hranjiva, štetama od herbicida i sl. 

U pravilu ga zaista nije potrebno suzbijati. Može se loviti i registrirati na žutim ili plavim ljepljivim pločama, a ako bi se pojavio u većoj mjeri, od ekološki prihvatljivijih sredstava, spomenuto sredstvo na osnovi piretrina moglo bi dati rezultata. Stablo treba dobro okupati i po mogućnosti prskati u večernjim satima radi fotolabilnosti. No, najčešće uobičajena sredstva usmjerena protiv drugih štetnika masline ovog štetnika dobro drže pod kontrolom.

Osica protiv medećeg cvrčka

Također, jedan od štetnika je i medeći cvrčak koji je u Hrvatskoj prisutan od 1993. godine.

Izraziti je polifag, što znači da napada puno različitih biljnih vrsta. Cvrčci su veličine 5 do 8 mm lako prepoznatljivih krila uzdignutih prema stražnjem dijelu, bijele ili kremaste boje. Često se u skupinama nalaze na grančicama i kada ih se pokuša uloviti, simultano se okreću oko grane, ili odskoče. Sišu grančice, lišće i plodove, izlučuju obilne količine medne rose i prevlake, slabe stablo i pogoduju pojavi čađavice.

U pravilu još nije zamijećen na maslini, dakle na toj kulturi ne radi štete. Međutim, s obzirom na iskustva iz drugih maslinarskih zemalja, pitanje je vremena kad će početi. Za sada rješenja još nema, odnosno nema pripravaka koji su registrirani za ovog štetnika. U slučaju masovnije pojave, zasigurno će se rješenje pronaći jer bi sistemični insekticidi trebali djelovati, kao i spomenuti piretrin, što u našim uvjetima ni u ovom slučaju nije ispitano. 

Treba spomenuti da je protiv ovog štetnika u Hrvatsku unesena osica Neodrynus typhlocibae kao prirodni neprijatelj. Ako se udomaći u dovoljnoj mjeri, trebao bi držati štetnika pod kontrolom metodom biološke borbe u prirodnim uvjetima. 

Upravo iz ovog razloga važno je i očuvati bioraznolikost i ne primjenjivati insekticide širokog spektra kada za to nema potrebe.

Maslinin svrdlaš 

U razdoblju lipnja i srpnja javlja se maslinin svrdlaš, kornjaš iz porodice pipa koji ubada plod u i uzrokuje karakteristične deformacije i opadanje. 

Što se suzbijanja tiče, treba opet naglasiti da prezimi u tlu, te obrada u zimskom i proljetnom razdoblju (do sredine svibnja) daje rezultata u mehaničkom suzbijanju štetnika. Što se tiče kemijskih sredstava, rezultat bi svakako trebao dati dimetoat u rokovima protiv maslinovog moljca (sredina – kraj svibnja te sredina do druga dekada lipnja). 

Vrlo je važno ovdje ne zakasniti, osobito u drugom roku u lipnju. Po potrebi može se provesti još jedno prskanje krajem lipnja ili u srpnju, no u pravilu i s prva dva štetnik bi se trebao suzbiti u većoj mjeri.

Osim dimetoata, na ovog štetnika trebali bi djelovati i neonikotinoidi te neki od piretroida, ali treba opet napomenuti da nemaju registraciju u maslini. 

Prošle godine je njegova pojava bila izražena i štetnik je očito izbjegao rokove tretiranja usmjerene protiv maslinovog moljca. 

Rubna palež lista 

Osim štetnika, u ovom periodu moguća je i pojava rubne paleži lista - bolesti koja je u novije vrijeme primijećena u maslinicima u Hrvatskoj. 

Tipičan simptom je osušen vršni dio lista do polovice ili uleknute smeđe sive pjege sa strane na rubnom dijelu. U ovom slučaju na njemu može biti i više pjega.

Najčešće posebne mjere suzbijanja nisu potrebne, ali je dobro da su maslinari upoznati s ovom bolešću kako simptome ne bi pripisivali drugim uzročnicima. One koje se provode protiv paunovog oka poput zaoravanja lišća i prskanje sredstvima na osnovi bakra uspješno suzbijaju i ovu bolest.