Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gajenje jagode
  • 04.08.2016. 08:00

Vreme je za sadnju jagoda u malim baštama

Avgust i početak septembra je period kada sadimo jagode. Za male bašte najbolje je odabrati jagode mesečarke.

Foto: Pixabay.com
  • 42.169
  • 814
  • 0

Jagode su voćna vrsta koja se najčešće gaji u malim baštama. Osim u baštama jagode se mogu gajiti i u saksijama na terasama. One su prvi plodovi koji stižu na našu trpezu. Uz negu, redovno uklanjanje stolona, đubrenje i zalivanje, one brzo rastu i daju bogat rod. Postoje različite sorte koje mogu biti rane, srednje rane, srednje kasne, kasne koje rađaju jednom i mesečarke koje donose rod tokom čitavog leta i jeseni. Mesečarke su sorte pogodne za bašte i ličnu upotrebu. Postoji mnogo sorti mesečarki: Mara de bois, Diamante, Selva, Irma i druge.

Sadnja zelenim sadnicama počinje u avgustu i traje do sredine septembra. U tom periodu potrebno je obezbediti redovno zalivanje tokom prvih 10 dana nakon sadnje. Ranije se sade sorte kojima treba duži period za formiranje rodnih pupoljaka na primer Elsanta, dok se sorte sa kraćim periodom formiranja rodnih pupoljaka sade kasnije npr. Marmolada. Optimalno vreme sadnje će omogućiti formiranje rodnih pupoljaka i dobar rod naredne godine. Kasniju sadnju treba izbegavati, jer jagode ulaze u zimu nepripremljene, lakše izmrzavaju a rod je slabiji.

Optimalno vreme sadnje će omogućiti formiranje rodnih pupoljaka i dobar rod sledeće godine.

Za uspešno gajenje jagode treba odabrati odgovarajuću parcelu i kvalitetno zemljište, kvalitetnu sortu i sadnice, ispoštovati rotaciju useva, obezbediti navodnjavanje, đubrenje i zaštitu zasada. Za sadnju moramo odabrati rastrasita zemljišta, neutralne pH vrednosti. Izabrati ravne terene, ali ne previše strme. Ovo voće ne podnosi podvodna, teška, zbijena i hladna zemljišta. Nivo podzemne vode ne sme biti niži od 60 cm. Za sadnju treba odabrati osunčana mesta. Na istu parcelu jagode možemo da posadimo tek nakon 3-5 godina. Dobre pretkulture za nju su žitarice (ječam, zob), komorač, kadifica. Loši predusevi su krompir, paradajz, krastavac, plavi patlidžan, paprika zbog nagomilavanja štetočina u zemljištu.

Sadnja i nega nakon sadnje

Najbolji su živići koji imaju prečnik korenovog vrata 6 mm, sa 3-4 lista. Sadnice je potrebno što pre posaditi. Ukoliko sadnja kasni 2-3 dana, živiće treba čuvati u hladnoj i mračnoj prostoriji (podrum) sa korenom umotanim (ili prekrivenim) u vlažan materijal. Za sadnju je potrebno odabrati zdrave živiće, bez znakova bolesti. Pre sadnje, koren živića treba potopiti u rastvor svežeg goveđeg đubriva, vode i ilovače u odnosu 1:1:1. Sadnju je najbolje obavljati kada je vreme oblačno.

Na manjim parcelama sadnja se može obaviti ručno uz upotrebu račvaste sadilice ili tako što se biljke sade u brazdice dubine 6-7 cm. Sadnice nakon zatrpavanja zemlje treba dobro pritisnuti da bi se ostvario kontakt između korena jagode i zemljišta. Sadnja sadilicom se obavlja tako da se koren živića položi na dlan jedne ruke i sadilicom lagano gura u zemljište, kada se koren uvuče u zemljište sadiljku je potrebno jače gurnuti na dole i na taj način odseći višak korena. Dužina korena treba da bude oko 10 cm. Takođe je potrebno obratiti pažnju na dubinu sadnje. Jagode su osetljive na preduboku sadnju, pa ih treba saditi do dubine na kojoj su rasle u rasadniku. Nakon sadnje ovo voće se mora zaliti sa 0,5-1 l vode.

Sadnja se obavlja u jedan, dva i više redova. Najpraktičnija je dvoredna sadnja. Ovakva sadnja omogućiće najlakše održavanje zasada jagode. Sadnja u jedan red: međuredni razmak 70 cm, a razmak u redu 20-40 cm. Razmak zavisi od bujnosti sorte. Dvoredna sadnja obavlja se na gredicama širine 70-80 cm i razmaka između gredica 30-35 cm. Razmak redova na gredici je 30-40 cm, a razmak u redu do 40 cm. Živići se sade u cik-cak formi.

Gredice koje smo zasadili jagodama mogu da se prekriju malčem: slamom, senom, piljevinom. Malč će sprečiti rast korova, zadržati vlagu u zemljištu tokom letnjih meseci, sprečiti prljanje plodova, a omogućava i bolje ukorenjavanje. Ako se koristi piljevina treba znati da ona može da dovede do zakiseljavanja zemljišta i zato ne treba koristiti piljevinu četinara. Najbolja je hrastova piljevina.

Gajenje jagode na foliji ima istu ulogu. Otvori za sadnju mogu se praviti pomoću zaoštrene cevi ili se koriste folije sa napravljenim rupama na odgovarajućem razmaku. Tokom leta jagode se zalivaju mlakom vodom, jedanput sedmično, u ranim jutarnjim satima.

Dobri susedi i niski tuneli

U godini sadnje treba pored jagoda posaditi i beli luk. Jagode posađene u združenom usevu sa belim lukom su vitalnije, odolevaju mnogim prouzrokovačima biljnih bolesti i štetočinama. Beli luk svojim mirisom odbija mnoge štetočine. Pored jagoda dobro je posaditi i borač koji poboljšava ukus plodova i privlači oprašivače u jagodnjak. Borač će na sebe privući štetne insekte, a jagode će biti pošteđene. Pored zasada jagode potrebno je zasaditi biljke koje će privući rutavu bubu: aronija, cinija.

Kasni prolećni mrazevi su najveći neprijatelj jagode. Niski tuneli omogućavaju jagodama da brže rastu, štite ih od kasnih prolećnih mrazeva i propadanja cvetova prvih etaža koji daju najkrupnije plodove, sazrevaju nekoliko dana ranije (7-10 dana). Tuneli se pokrivaju u vreme cvetanja jagode. Tokom lepih dana tuneli se otkrivaju, a noću se opet pokrivaju. Izmrzavanjem prvih cvetova rod će biti smanjen, ali takođe može da bude i potpuno uništen. Razmak između lukova tunela je 1 m, a folija se za lukove pričvršćuje elastičnim vezicama.

Foto: Pixabay.com


Tagovi

Jagode Gajenje jagoda Voćarstvo Sadnja Zelene sadnice


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.