Vjerujem da će biti dobro, ali idemo pričekati da završi. Sustav orošavanja koji imamo je najmoderniji način zaštite voćki, kaže nam Nikola Velicki, predsjednik Uprave tvrtke Rabo i vlasnik jednog od najvećih voćnjaka u Hrvatskoj.
Iza voćara je još jedna neprospavana noć. Kako će voćke podnijeti novi udar mraza, teško je točno predvidjeti čak i onima koji imaju najmodernije i najučinkovitije sustave za zaštitu voćaka od niskih temperatura. Jedan od njih je i Nikola Velicki, predsjednik Uprave tvrtke Rabo iz Kneževih Vinograda u Baranji, koja je još 2012. investirala u tzv. antifrost sistem koji orošavanjem brani nešto manje od 100 hektara voćnjaka. Pretežito jabuka i nešto nasada nektarina.
"Zasad se uspješno branimo kao i svih posljednjih mraznih godina. Vjerujem da će sve biti dobro, ali idemo pričekati da završi", kaže nam.
Napominje da je sustav orošavanja koji imaju najmoderniji i najefikasniji način zaštite voćnjaka od mraza i radi na prinicipu da se, kad temperatura krene prema minusu, ravnomjerno rasprskava velika količina vode po voćnjaku cijelu noć za vrijeme trajanja mraza. Stvara se led i kao posljedica toga se pritom oslobađa velika količina toplinske energije koja defacto anulira minus, odnosno temperatura se stalno kreće oko 0.
Nadalje, što se stvara više leda, on onda oblaže i zatvara same pupove odnosno cvjetove te zapravo služi kao svojevrsni fizički izolator unutar kojeg je temperatura uvijek oko 0 stupnjeva, što je dovoljno da sačuva na mraz osjetljivi cvijet ili kasnije mali plod. "Nekima to možda djeluje zastrašujuće, i meni je bilo prvi puta kada smo radili, ali ovo je najučinkovitiji način zaštite voćki od mraza", otkriva nam vlasnik jednog od najvećeg voćnjaka u Hrvatskoj.
Sustav se, opisuje naš sugovornik, sastoji od dva dijela: lagune u kojoj se ranije pohranjuje velika količina vode, a koja se onda cijevima raspodjeljuje po blokovima i ide u tzv. sprinklere te naposljetku rasprskava po voćnjaku. Tu su, naravno, i vrlo jake pumpe, filteri te sve ostalo što pogoni cijeli ovaj veliki sustav.
Ono što najviše zabrinjava voćare, uz mraz, je upravo dugotrajni, višesatni i za travanj prilično veliki minus.
"Ovi minusi su više zimski nego proljetni. Kod nas je u jednom trenutku izmjereno -6,5 stupnjeva Celzijusa izvan voćnjaka, dok je u samom voćnjaku temperatura varirala oko nule. U Međimurju i nekim drugim zemljama je temperatura bila -7, negdje i do -9. Ovakva snaga i trajanje mraza nisu baš uobičajeni i posebno za one koji nemaju obranu situacija je zaista teška i neizvjesna, jer ovakvi mrazevi rade lako i 100%-tne štete", kaže nam Velicki.
Inače, ova velika tvrtka koja više od 60% svoje proizvodnje izvozi, godišnje ubere gotovo 7.000 tona jabuka, a svi mladi nasadi još nisu u punom rodu. Kakva će biti ovogodišnja proizvodnja, ali i plasman s obzirom ne samo na mraz već i pandemiju koronavirusa - teško je reći.
Brojni parametri po kojima uobičajeno rade nekakve srednjoročne ili dugoročne projekcije poslovanja, prihoda ili rizika mijenjaju se doslovno na dnevnoj ili tjednoj razini, a s obzirom na razmjere ove globalne krize i kreiranog gospodarskog šoka, vrlo je teško, navodi, napraviti točan plan i procjenu za koju možeš biti siguran da je dugoročno pouzdana. "Trenutno je previše varijabli i nepoznanica u jednadžbi", opisuje.
Kaže nam i da su brojne mjere poduzeli u puno aspekata poslovanja i jačanju fleksibilnosti svih segmenata tvrtke na očekivane brze promjene uvjeta na tržištu. Ključ je sada biti i dalje fokusiran na vlastiti posao, ostati pribran i ponajviše biti poslovno, odnosno tržišno okretan i brz. Pretjerane forme, formalnosti ili inzistiranje na ustaljenim obrascima poslovanja i rada, prema njemu su sada uteg i opasnost.
Promijenit će se, siguran sam, percepcija o poljoprivredi. I to je dobra stvar za Hrvatsku i za domaće proizvođače. Ako nam ovo nije opomena da se osvijestimo u tom pogledu, onda smo jednostavno neozbiljni. Trebamo svi upregnuti da nam sela i ljudi u njima opstanu i da shvatimo da je proizvodnja hrane uistinu strateška djelatnost, kaže Nikola Velicki.
"Kriza nije kao ona iz 2008., jako je, recimo to tako - široka, ušla je u krvotok i u svaku poru ne samo globalnog gospodarstva nego i svaki segment svakodnevnog života ljudi", napominje dodajući da je jasno da tu uobičajeni obrasci ili obrambeni mehanizmi ne funkcioniraju. Sve i svi se moraju prilagoditi i to jako jako brzo.
"Iako ne volim izraz "dan po dan" jer težim uvijek znati priču na duge staze, ova situacija jednostavno zahtijeva takav pristup", kaže nam vlasnik tvrtke koja proizvodi i sadni materijal kojega, pak, 95% izvoze.
ističe i da je obično prvi pravi pokazatelj nečije kvalitete izvoz, dok je sada pomalo paradoksalno zbog poremećenog transporta, karantena i svih mogućih zabrana, izvoznicima zapravo možda i najteže. Međutim, čine sve kako bi dok traje ova kriza i izvoz im tekao što je moguće normalnije.
Imaju dobru proizvodnju i kvalitetu, izvozni potencijal na brojna tržišta, mogućnosti skladištenja, pakiranja i nadaju se da će uspjeti prebroditi i ovu jer ništa pa tako niti ovo neće trajati vječno. "S problemima koji će kao 'aftershock' ove krize zadesiti svjetsko gospodarstvo, borit ćemo se i prilagoditi kada za to dođe vrijeme, kao i svi ostali. Idemo sada korak po korak", kaže Velicki.
Općenito, cijeli sektor poljoprivrede s obzirom na sezonalnost, kaže, razmjere problema i utjecaja na poslovanje znat će kroz sljedeće mjesece. Vidjet će se kroz nekoliko mjeseci (ovisno o proizvodu) kada proizvodnje budu završavale i kada krene prodaja, posebice ona u korelaciji sa turističkom sezonom, kako će to ići. Također i kako će se cijela situacija odraziti na potrošnju, odnosno potrošačku moć kod nas, ali i u inozemstvu. "Svakako se nadam i vjerujem da ćemo sve ovo prebroditi", naglašava poduzetnik kojega ipak veseli jedna stvar koja će se promijeniti.
Promijenit će se, siguran je, percepcija o poljoprivredi i domaćoj proizvodnji hrane. I to je, ističe, dobra stvar za Hrvatsku i za domaće proizvođače. Shvatiti koliko je ona bitna i strateška jer nitko se sada ne "tuče" za nekakvu luksuznu robu, već se brine kako kupiti dovoljno hrane i svježeg voća i povrća za svoju obitelj.
"Kada, da tako kažem, zagusti, vidimo što je zapravo bitno, a to je prije svega hrana. Ako nam ovo nije opomena da se osvijestimo u tom pogledu, onda smo jednostavno neozbiljni. Trebamo svi upregnuti da nam sela i ljudi u njima opstanu i da shvatimo da je proizvodnja hrane uistinu strateška djelatnost", zaključuje Nikola Velicki.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica