Vlada subvencionira otkup voća

Otkup ovogodišnjeg roda mandarina, jabuka i grožđa, hrvatska će Vlada sufinancirati sa 109,5 milijuna kuna. Utvrđene su i minimalne otkupne cijene. Otkupljivačima će se isplaćivati 80 lipa po kilogramu mandarina, s time da kilogram poljoprivrednicima moraju platiti najmanje tri kune.

Za sufinanciranje otkupa mandarina iz proračuna će se izdvojiti 36 milijuna kuna. Očekuje se da će uz subvenciju biti otkupljeno oko 45.000 tona mandarina. Subvencija je za deset lipa veća nego prošle godine, zbog suše i procjene da će urod biti gotovo 30 posto manji nego prošle godine.

Slična situacija je i kod jabuka. Zbog posljedica tuče, a potom i suše, urod će biti znatno manji. Vlada će stoga intervenirati sa 20 lipa većom subvencijom kod otkupa jabuke prve klase. Subvencija će iznositi 80 lipa, a minimalna otkupna cijena 3 kune. Pri otkupu jabuke za industrijsku preradu, subvencija će biti 50 lipa. Za subvencioniranje otkupa jabuke Vlada je pripremila ukupni iznos od 45,5 milijuna kuna.

Kod grožđa minimalna otkupna cijena ovisi o sorti. Kilogram mora stajati najmanje 3,2 kune, za sorte Babić, Chardonnay, Cabernet sauvignon, Graševinu, Kerner bijeli, Pošip bijeli, Rajnski rizling, Traminac bijeli, Traminac crveni, Sauvignon, Syrah, Silvanac zeleni, Žlahtinu i Grk. Otkupna subvencija iznosi 80 lipa. Kod ostalih sorti subvencija je jednakog iznosa, ali minimalna cijena mora biti najmanje 2,7 kuna. U proračunu je za otkup grožđa rezervirano 28 milijuna kuna.

Ministarstvo poljoprivrede raspisat će javne natječaje za dodjelu ovih subvencija. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković rekao je taj model uveo red na tržištu voća i crno tržište je smanjeno na manje od deset posto. Investicije koje su povećale broj hladnjača i skladišnog prostora, dovele su posredno i do povećanja proizvodnje. Tako je godišnji urod mandarine sa 20.000 tona u nekoliko godina porastao na 70.000 tona. Zadovoljene su potrebe hrvatskog tržišta, a čak dvije trećine uroda ide u izvoz, u Europsku uniju i Rusiju.

Vlada je usvojila i strateške odrednice za razvoj „zelenog gospodarstva“. Riječ je o načelnom planu za razvoj ekonomije uz zaštitu prirode. Prema riječima Branka Bačića, ministra graditeljstva i zaštite okoliša, do 2020. bi investicije u ovom sektoru (hidroelektrane, upotreba biomase, gospodarenje otpadom) mogle premašiti 3 milijarde eura. Naknadama koje će se prikupiti od legalizacije bespravno izgrađenih zgrada (oko 30 milijuna kuna), provest će se akcija poboljšanja energetske učinkovitosti starijih zgrada. Očekuje se, zatim, da će uz subvencioniranje iz europskih fondova u idućih desetak godina u Hrvatsku uložiti oko 5,5 milijardi eura. Taj novac trošio bi se na velike vodoopskrbne projekte i centre za gospodarenje otpadom.

Na sličan način kao što je to napravljeno s Brijuni Rivijerom, Vlada će međunarodnim natječajem pozvati investitore u projekt Kupari-Srebreno. Osnovana je komisija na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor, koja će nadzirati provedbu natječaja. Komisija će odrediti visinu naknade za pravo građenja, a osim turističkih sadržaja gradit će se i veliki kongresni centar. Najmanje 25 posto od naknade pripast će općini Župa Dubrovačka, u kojoj se nalaze Kupari.

Autor: I.V.