Narednih dvadesetak dana ključni su za opstanak plodova u ovoj godini. Voćke će kasnije cvjetati u odnosu na prošlogodišnje, ali još može biti šteta od mrazeva.
Prethodna godina bila je neuobičajeno topla, s višim zimskim temperaturama, što je uzrokovalo ranije kretanje vegetacije. U ovo doba prošle sezone kruške su, ovisno od sortimenta, bile u fazi punog ili početka cvjetanja, jabuke u fazi "roza balona", a šljive su imale prve glavne cvjetove. Kroz iste periode prolazila je i većina sorti breskve.
Kasniji proljetni mrazevi na početku (01.04.) i sredinom travnja (15.04.) uništili su rod kod većine sorti koštičavih voćaka, posebice breskvi, marelice i šljiva dok je kod krušaka najviše stradala Lipanjska ljepotica i Viljamovka, a od jabuka, sorta Idared.
U tekućoj godini, topla veljača dovela je do kretanja vegetacije i postojala je realna opasnost da dođe do istog scenarija, kao i u 2020. Međutim, hladnije vremenske prilike posljednjih desetak dana, dovele su do usporavanja novog ciklusa i po svemu sudeći, cvjetanje većine vrsta bit će pravovremeno pa se oko 10. travnja može očekivati maksimum ove faze.
Šljive, višnje i trešnje su u periodu prvog bijelog balona i prvih glavnih cvjetova, breskva je na početku ili u punom cvjetanju, kao i marelica. Ove dvije vrste jedine su do sada, imale šteta od mraza, posebice marelica.
Jabuka je u fazi zelenih listića i zbijenih buketića, kruška također u fazi zbijenih buketića, prvih bijelih balona i otvorenog glavnog cvijeta.
Meteorolozi predviđaju lijepo vrijeme iduća dva tjedna. Ako ne bude mrazeva u predstojećih mjesec dana, rod bi mogao opstati jer mali plodići formirani poslije cvjetanja i oplodnje, osjetljiviji su na mraz od onih otvorenih.
Zbog mraza treću godinu zaredom nećemo imati domaće marelice na tržištu?
Ukoliko se stabla sada orežu ubrzat će se vegetacija tako da još nije kasno obaviti ovu pomotehničku mjeru. Točnije, može se raditi i u fazi cvjetanja pa i malo kasnije kad su formirane peteljke. Za nekoliko dana, u fazi balona i otvorenih listova, može se obaviti prihrana stabala s borom, cinkom, fosforom i kalijem, koji su neophodni za dobru oplodnju.
U slučaju da prinos opstane pri kraju cvjetanja ili odmah poslije njega, dodajte gnojiva s više dušika, kako bi biljke mogle održati rod. Sad je kasno za bakrene preparate, čak i u višim predjelima jer mogu oštetiti pupoljke. Ako bude najavljen mraz, paljenje grana i bala sijena ili slame, ipak neće dati dobre rezultate ukoliko temperature budu ispod -2 stupnja u dužem periodu.
Voćarima koji nemaju sustave za orošavanje najbolje je da prskaju stabla aminokiselinama, barem šest sati prije pojave mraza i navodnjavaju voćke dan ranije nego što se javi kako bi došlo do miješanja topline iz vode koju navečer ispušta zemljište sa hladnim zrakom koji se spušta s visine.
Tagovi
Autor