Uzgoj stupastih jabuka na okućnici

Stupaste jabuke su bez sekundarnih grana - cvast i plodovi se nalaze na rodnim "kolačima" duž cijelog kordonca. Odrasle voćke visine su do tri metra i pogodne su za berbu plodova sa zemlje, bez upotrebe ljestvi. Na hektaru se može posaditi 10.000 voćki, ali se uglavnom sade na malim parcelama okućnice i neposredno uz kuće i vikendice.

Uzgoj jabuka u gustom sklopu posebno dolazi do izražaja kod stupastog tipa rasta - vertikalni kordonac. Kod jabuka ovog tipa na središnjoj vođici direktno se razvija veliki broj kratkih rodnih grančica, a na starijim stablima na vrlo kratkom rodnom drvetu. Internodij, razmak između nodusa, koljenaca, kod ovih tipova vrlo je kratak, a iz bočnih pupoljaka se razvija kratko rodno drvo.

Sorte raznobojnih plodova

Prof. Vladimir Ognjanov selekcionirao je nekoliko sorti s vrlo atraktivnim plodovima. Najkrupnije plodove ima hibrid rumeno vreteno, koji sazrijeva krajem kolovoza i početkom rujna. Svake godine rađa obilno, ali nikada ne prerodi, jer sam regulira optimalno opterećenje lipanjskim opadanjem plodova. Plodovi su zeleno-žuti, prošarani ljubičastim rumenilom.

Prednosti uzgoja stupastih jabuka

Sorte kraljica čardaša i vesna odlikuju se krupnim rumenim i crvenim plodovima, dok sorte zeleni dragulj i smaragd imaju zelene plodove, kiselijeg ukusa. Sazrijevaju krajem rujna i početkom listopada. Sorta đerdan ima izrazito žute plodove.

Uzgoj bez oslonca

Prilikom sadnje, sadnice se ne prekraćuju, a sade se na razmak pola metra voćka od voćke, koliko iznosi i međuredni razmak. Ako se sadi u više redova, između njih se ostavlja razmak 1,2 metra. Taj prostor će omogućiti lakše okopavanje, zalijevanje i zaštitu od bolesti i štetnika. Prostor između redova se može i zatraviti u širini od 80 centimetara. Travnata staza olakšava radove u voćnjaku, posebice poslije jačih kiša.

Mnogi uzgajivači postavljaju špalirnu žičanu potporu, ali to nije potrebno, već samo fiksiranje tek posađene sadnice, dok se dobro ne ukorijeni. U drugoj i narednim godinama stupaste jabuke će početi rađati, a od pete godine po sadnji urod će se ustaliti na 10 do 15 kilograma plodova po stablu.

Zalijevanje po potrebi

Stupaste jabuke se ne moraju često zalijevati, već samo kada nedostaje vlage u zemljištu. Potrebno im je 10 litara vode po stablu. Kada se površinski sloj prosuši, neophodno je razbijanje pokorice. Poslije toga 15 dana nije potrebno navodnjavati.

Inače, obilno i prečesto navodnjavanje ima za posljedicu snažno vegetativni porast sa slabom diferencijacijom cvjetnih pupoljaka, ispiranje hranljivih tvari, izvaljivanje stabala i sabijanje zemljišta. Zalijevanje treba prekinuti poslije 1. rujna, da se ne bi izazvao novi porast mladica. On ne može odrvenjeti na vrijeme, pa izmrzava tijekom zime.

Lisne uši najveća napast

Selekcije stupastih jabuka vrlo su tolerantne prema bolestima i štetnicima. To je vrlo važno, jer se kemijska zaštita na okućnicama može smanjiti uz primjenu ekološki prihvatljivih preparata.

Najviše ih napadaju zelene uši, koje se kao zelene kolonije vide na naličju listova mladog vršnog porasta. Dovoljno je da se odgovarajućim insekticidima isprskaju samo ovi dijelovi, jer starije listove ovaj štetnik rijetko naseljava. Zbog jakog napada uši vršni se porast voćke može razgranati u dvije-tri vođice iste bujnosti. Tijekom zime sve ove grane, osim najuspravnije, treba odstraniti. Da bi se suzbile pepelnica i krastavost potrebna su dva prskanja na početku vegetacije, a kasnije se fungicidima štite samo po potrebi.

I zrela i zelena rezidba

Stupaste jabuke se minimalno orezuju. Rezidba se svodi na prorjeđivanje cvjetnih pupoljaka skraćivanjem rodnih kolača. Rezidba je nešto intenzivnija kod sorti koje obilno rađaju, kao što je hibrid zeleni dragulj.

"Rezidbom se sprječava da voćke prerode i zbog toga alternativno rađaju svake druge godine. Jednogodišnji ljetorasti duži od 10 centimetara, koji se mogu pojaviti na rodnim elementima gdje su formirani i cvjetni pupoljci, uklanjaju se u osnovi. Ako se jednogodišnji ljetorasti pojave direktno na vodilici, na mjestu gdje nema obrazovanog rodnog kolača, prekraćuju se na dva-tri pupoljka. Tako se obnavljaju rodni kolači i formiraju novi na mjestima koja nisu bila obrasla. Svaka voćka imat će uspravan porast i vitki kordonac, obrastao rodnim elementima od osnove do vrha", objašnjava Aleksandar Antić, dipl. inž. voćarstva.

Izvjesne korekcije mogu se učiniti i zelenom rezidbom. Tada se odstranjuju postrane grane koje prave sjenu ili se prekraćuju na dva-tri pupoljka. To se radi krajem lipnja i početkom srpnja, u vrijeme diferencijacije cvjetnih pupoljaka.