Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cena aronije
  • 04.09.2021. 16:00
  • Nišavski okrug, Donji Dušnik, Gadžin Han

Uzgajivači aronije na mukama - otkupna cena skoro kao troškovi berbe

Zasadi aronije na jugu Srbije i ove godine ostaće neubrani jer otkupna cena od 50 dinara koju hladnjačari nude, uzgajivačima nije prihvatljiva.

Foto: Biljana Ljubisavljević
  • 1.735
  • 239
  • 0

Zasadi aronije na jugu Srbije i ove godine ostaće neubrani jer otkupna cena od 50 dinara koju hladnjačari nude, uzgajivačima nije prihvatljiva.

Dobrinka (73) i Svetolik Stanković (76) iz Donjeg Dušnika kraj Gadžinog Hana, među prvima u Srbiji odlučili su se za uzgajanje aronije, ali sada nameravaju da je dobrim delom počupaju, jer se iz godine u godinu suočavaju sa istim problem - plasmanom roda.

Za proizvođače - aronija postala utopija?

Prema rečima Stankovića hladnjačari poslednje tri godine ili ne otkupljuju to voće ili otkupljuju po ceni koja je za proizvođače neprihvatljiva.

"Berači naplaćuju 40 dinara po kilogramu, a hladnjačari nam nude 50 dinara. Nemamo računicu da je beremo. Gde su tu naši troškovi oko obrade zemljišta i berbe. Potrebno je obezbediti gajbice, prevoz do hladnjače…", kazao je Stanković za Agroklub.  

Ubrano 300 kilograma roda

Na imanju u Donjem Dušniku, dodao je Stanković, imaju 600 žbunova, a s obzirom da svaki žbun ima oko osam kilograma "crnih bobica", ovogodišnji rod je oko pet tona.

"Ubrali smo 300 kilograma aronije za pripremu hladno ceđenog soka i nešto malo roda nabrali smo za naše stalne kupce u Nišu. Imamo i kupce koji sami dolaze i beru. Njima naplaćujemo po kilogramu 100 dinara, međutim, oni beru male količine - pet do deset kilograma. Verovatno će nam ostati neubrane četiri tone", istakao je Stanković.

Ostaće neubrane četiri tone, kaže Stanković

Kazao je da će, kada se završi ovogodišnja berba počupati najmanje polovinu od 600 žbunova, a slična sudbina, dodao je, zadesiće još neke zasade aronije na jugu Srbije.

"Naš poznanik iz okoline Leskovca počeo je već da čupa svoj zasad, a on ima 1.800 žbunova. Voćar iz Dragovlja napustio je zasad, više ga ne navodnjava i ne bere", kazao je naš sagovornik.

Prema njegovim rečima, glavni problem sa ovim voćem je to što je hladnjačari u Srbiji uvoze iz Poljske i Ukrajine za svega 80 centi po kilograma, jer se u tim zemljama sav rod bere mašinski i cena može da bude veoma niska.

Bobice nisu slatke

Dobrinka Stanković kazala je za Agroklub da ljudi u našoj zemlji još ne prihvataju aroniju poput nekog drugog voća, iako se radi o biljci poreklom iz Sibira koja je izuzetno korisna za imunitet, za poboljšanje krvne slike i prevenciju mnogih bolesti.

"Ljudi očekuju da bobice budu slatke, ali nisu. One su opore jer imaju puno tanina. Pune su vitamina, a u sebi imaju čak i vitamin P. Od kako je krenula epidemija korona virusa, lekari preporučuju u ishrani tamne bobice, među kojima je i aronija", istakla je Stankovićeva.

Izuzetno korisna za imunitet

Ona je naglasila da je područje opštine Gadžin Han "bogom dano" za uzgajanje ovog voća jer se radi o netaknutoj prirodi na 400 metara nadmorske visine.

"Ne prska se jer je ne napadaju nikakve biljne bolesti. Potrebno je samo da se redovno kultivira da ne bi zarasla u travu i korov i da se redovno zaliva. Kada ima dovoljno vode bobice su kao crni biseri, a bez vode su sitne i skvrčene."

Kazala je da su njen suprug i ona krenuli sa proizvodnjom aronije kako bi ispunili penzionerske dane, ali ne moraju po svaku cenu da je uzgajaju.


Foto prilog


Tagovi

Cena aronija Berba voća Dobrinka Stanković Žbun Svetolik Stanković Čupanje zasada


Autorka

Biljana Ljubisavljević

Više [+]

Diplomirani ekonomista, a nesuđeni bankar. Igrom slučaja se odmah nakon studija našla u novinarskim vodama i tu ostala. Kao najlepši deo ovog posla smatra terene u prirodi. Nekoliko novinarskih nagrada osvojila je upravo izveštavajući o zanimljivim ljudima koji žive i rade na selu.