Od avgusta meseca izvoznici "crvenog zlata" iz Srbije suočeni su sa padom potražnje na inostranom tržištu. Udar su prvi osetili mali hladnjačari, koji su malinu proizvođačima plaćali više od dva evra u sezoni, a sada tu istu malinu nude kupcima po ceni koja se kreće oko 190 dinara za kilogram, to jest 1,54 evra.
Od avgusta meseca izvoznici "crvenog zlata" iz Srbije suočeni su sa padom potražnje na inostranom tržištu. Udar su prvi osetili mali hladnjačari, koji su malinu proizvođačima plaćali više od dva evra u sezoni, a sada tu istu malinu nude kupcima po ceni koja se kreće oko 190 dinara za kilogram, to jest 1,54 evra. Uprkos niskoj ceni izvoz je u stagnaciji.
Paun Petrović iz Udruženja hladnjačara Srbije smatra da je tome doprinela i dobra sezona u Poljskoj. U odnosu na prošlu godinu, duplirana je proizvodnja maline sorti polka i polane na 140.000 tona. Petrović kaže da će stihijska proizvodnja u Srbiji, van poznatog malinogorja, zatim Bosni i Hercegovini kao i Bugarskoj, pogoditi sve proizvođače.
Stručni saradnik Instituta za voćarstvo Čačak, dr Aleksandar Leposavić kaže da Srbija ipak ima ukusni adut, a to su sorte vilamet i miker, na kojima proizvođači u Zapadnoj Srbiji treba da istraju. Poslednjih godina polka i druge novije sorte, promenile su procentualnu zastupljenost vilameta i mikera.
"Tako da je zastupljenost ove dve sorte pala ispod devedeset odsto. Zbog pada proizvodnje vilameta i mikera, pojedini hladnjačari pribegli su miksevima ove dve sorte sa polanom i polkom. To je dovelo do zabune na tržištu, a moglo bi da nam se obije o glavu, jer su kupci iz inostranstva već 40 godina navikli na delikatesne sorte iz Srbije, vilamet i miker", smatra Leposavić.
Sa tim je saglasan i Paun Petrović koji kaže: "Došlo je do nekontrolisanog širenja malina, ali će to, tržište ipak regulisati. Proizvođači koji budu zadržali kvalitet, prvenstveno u proizvodnji vilameta i mikera, sigurno će i dalje moći da računaju na siguran plasman voća. Ipak, od proizvodnje će moći da žive oni koji taj posao rade porodično, za razliku od onih koji su zarađivali kao menadžeri, a da pri tom većina nije ni znala gde se nalazi malinjak". Ukoliko potraje ovakva situacija, mnoge male hladnjače neće biti u prilici da se bave otkupom voća bez unapred ugovorenog posla za poznatog kupca.
"Srbija nema dovoljno kvalitetnog sadnog materijala, pa je sadni materijal često dolazio iz država koje nisu poznate po proizvodnji, već kao kupci srpskih malina. Sortna identičnost, pomološke karakteristike i kvalitet takvog ploda su vrlo često pod znakom pitanja", kaže dr Leposavić. Zbog toga je država odlučila da se domaći stručnjaci pozabave kvalitetnim, zdravim sortama. U Institutu za voćarstvo u Čačku radi se na klonskoj selekciji izvornih sadnica, u prvom redu vilameta, ali i mikera.
Tržište će regulisati trenutno haotičnu situaciju i hiperprodukciju malina, jer će u velikoj ponudi kupci insistirati na kvalitetu, smatraju stručnjaci. Upravo je to adut na koji će zaigrati srpski izvoznici, ali na to neće moći da računaju i oni koji su do profita pokušali da dođu miksevima nespojivih sorti. Izvesno je da će i u novoj sezoni na svetskom tržištu vilamet i miker imati višu cenu nego polana i polka, tvrde srpski izvoznici.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor