Rezidbu debljih grana obavljajte ručnim ili motornim pilama u koje, umjesto strojnog, sipate jestivo ulje. Tako neće doći do sušenja na mjestu reza.
Obnavljanje prije svega starijih stabala, zahtjevan je posao koji traži ne samo znanje, već i upotrebu velikih voćarskih škara, ručne i motorne pile.
Nasadi šljiva na kojima duže vremensko razdoblje nije odrađena rezidba, koja su zarasla u šiblje, oko kojih rastu izdanci iz adventivnog korijenja i na čijim granama su gljive, mahovine i lišajevi, moraju se pažljivo orezati.
Prva misao koja vam mora biti na pameti je da oslobodite unutrašnjost krošnje. Šljiva se uzgaja u obliku vitkog vretena, vaze i piramidalne krošnje. Međutim, voćke koje dugo nisu pomlađivane rastu divlje i zato se prvo oslobađaju viška grana, odnosno, uklanjanju se vodopije koje rastu u unutrašnjost. Ako su stare nekoliko godina, one će na sebi imati i plodova, ali na uštrb ostalih dijelova krošnje.
Uz to, neće biti dovoljno svjetlosti i doći će do slabijeg formiranja cvjetova i plodova na ostalim granama. Kada se oslobodimo na primjer tri debele vodopije, plodovi koji će se formirati na ostalim granama, bit će krupniji.
Također, nemojte zaboraviti da su šljive na našim područjima cijepljene na podlogu mirobalana (džanarika) i da, ako nema rezidbe, rastu u visinu i širinu, s dosta granja. Zato, nemojte štedjeti stabla, već režite sve grane koje zasjenjuju unutrašnjost krošnje. Ostavite rod na onim kraćim, bočnim i na grančicama. Nikako ne ostavljajte patrljke. Točnije, sve se režu do osnove, bilo da su deblje i starije ili da su mlađe i tanje. Vremenom može doći do sušenja patrljka i cijelog stabla.
Isto tako, režu se grane koje se preklapaju s onima na stablima iz susjednih redova kako bi se stvorio prolaz za mehanizaciju, odnosno, atomizer prilikom tretmana sredstvima za zaštitu ili prihranu. Svi debeli i tanji izdanci koji rastu iz zemlje i oko stabla, uklanjaju se do osnove. Ova bi se aktivnost trebala ponoviti i tijekom ljeta jer će doći do naglog rasta onih novih, naročito ako bude kišno proljeće i ljeto. I ljetna rezidba ostatka stabla obavezna je mjera jer ukoliko izostane, na mjestu rezova doći će do rasta velikog broja mladih izboja od kojih se većina uklanja tijekom ljetnih mjeseci kako ne bi na kraju godine dobili skoro istu situaciju, odnosno, mnogo vodopija koje rastu u unutrašnjost. I u tom slučaju došlo bi do slabije diferencijacije roda za narednu sezonu jer vodopije uzimaju mnogo hranjiva.
Tijekom zime i rano u proljeće sastružite četkom lišajeve i mahovinu s grana i debla ili ih tretirajte vapnom koje jedino pomaže u takvim situacijama. Oni jesu pokazatelji čiste životne sredine, međutim uzimaju hranjiva stablu i na kraju dovode do njegovog sušenja. Kraće grane, deblje ili tanje, suše se na deblu i to vrlo ružno izgleda kada se gleda, a dovest će, vremenom i do njegova cjelokupnog sušenja. Pokazatelj toga su gljive koje se formiraju na suhim granama, a one ukazuju i na to da su drvo zahvatile bolesti, najčešće od strane bakterija iz roda Pseudomonas sp.
Rezidbu debljih grana obavljajte ručnim ili motornim pilama u koje, umjesto strojnog, sipate jestivo ulje. Tako neće doći do sušenja na mjestu reza jer jestivo ulje ne zagađuje unutrašnjost debla. Ipak, za svaki slučaj jače rezove premažite voćarskim voskom, vapnom ili bakrom.
Kako ste obnovili stara stabla šljiva, na sličan način, možete orezati i obnoviti starije nasade jabuka i krušaka.
Tagovi
Autor