Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kiwi u Dalmaciji
  • 21.06.2014. 11:15

Trnovit put aktinidije na dalmatinskim poljima

Prije nešto više od dvije decenije, nasadi kivija su preplavili Dalmaciju, ali uslijed niza problema, iz godine u godinu nasadi su nestajali.

Foto: depositphotos.com
  • 654
  • 35
  • 0

Iz svoje pradomovine Kine, krenula je u osvajanje svijeta vrlo zdrava i korisna voćka Kivi ili Aktinidija. Na tom putu pojavila se i u Dalmaciji. Težaci su je radosno prihvatili i naglo su se počeli dizati nasadi. Prvih nekoliko godina uzgoj je bio profitabilan, ali se ubrzo sve promijenilo. Na burzama je cijena te voćke naglo padala, iako je njen uzgoj bio dosta skup. Velike količine vlage iziskivale su često navodnjavanje, a cijena vode je svake godine sve više rasla. Gnojiva, posebno željezo (sekvestren), bila su jako skupa pa je sveukupna cijena proizvodnje postala prezahtjevna za proizvođače, a nesređeno tržište je uvjetovalo sve manju cijenu ploda. Sve je to uzrokovalo da su se nasadi aktinidije počeli iz dana u dan sve više smanjivati. To je doista tužno jer ta voćka je jedna od najbogatijih vitaminima i mineralima koji su neophodni za ljudsko zdravlje. U 100 grama Kivija, nalazi se oko 300 mg Vitamina C, 174 mg Vitamina A, znatne količine vitamina B, dosta kalcija, željeza, fosfora, magnezija i drugih minerala.

Uzgojni uvjeti kivija

Kivi zahtijeva staništa bez proljetnih i ranih jesenskih mrazova. U zimskom mirovanju može podnijeti temperaturu do -15 ºC. Najbolje uspijeva na dubokim, dobro dreniranim tlima, lakšeg teksturnog sastava, dobro opskrbljenim humusom i biogenim elementima (ne više od 10 posto aktivnog vapna). Najpovoljnija reakcija tla jest od pH 6 - 6,5. Kiwi je osjetljiv na vodu, koja se dugo zadržava u tlu. Također treba birati prostore zaštićene od vjetra.

Kivi se može saditi u jesen i proljeće. Prije sadnje poželjno je cijelu površinu duboko preorati, po mogućnosti do dubine od 60 cm i izvršiti gnojidbu po preporuci, nakon što je obavljena kemijska analiza tla. Ako se ne može izvršiti duboko oranje, tada treba ručno iskopati dovoljno duboke i široke jame za sadnju kivija. Prije sadnje, na dno jama se stavlja plodna rastresita zemlja s površine (oranični sloj), zatim 5-6 kg nekog organskog gnojiva i po potrebi mineralno gnojivo te se sve dobro izmiješa. Nakon toga obavlja se sadnja, vodeći računa da dubina sadnje bude kao u kontejneru u kojem se sadnica nalazi, nikako dublje. Nakon sadnje treba redovito zalijevati sadnice, ali ne previše. Sadnice se prikrate na dva pupa.

Kod sadnje treba voditi računa o omjeru ženskih i muških sadnica. Povoljan odnos je šest ženskih i jedna muška sadnica. Ženske sorte su Abbott, Allison, Hayward, Monty, i dr. Od muških sorti najčešće se koriste Tomuri i Matua.

Kivi je fiziološki zreo kada dostigne 7-8 posto suhe tvari (izmjereno refraktometrom), što je kod nas uglavnom krajem listopada i početkom studenoga. Za kućnu uporabu berba se može obaviti kasnije, ali obavezno prije pojave jesenjih mrazova. Bere se tako da se peteljka odreže tik uz plod. Plodovi se slažu u sanduke jabučare ili plitke letvarice. U običnim skladištima može se očuvati do dva mjeseca, a u hladnjači s kontroliranom atmosferom (temperatura 1-2°C, relativna vlažnost zraka 90-95 posto, CO2 3 posto i O2 3 posto) oko pet mjeseci.

Iako je kivi dosta otporan ponekad ga napadaju neke bolesti i štetnici. Ako je posađen na težim tlima, gdje se zadržava voda, dolazi do truljenja korjenova vrata (Phytophtora spp.), sušenja rozgve (Sclerotinia spp.), bakterijske truleži cvjetova (Psaudomonas viridiflava) itd. Najbolja zaštita protiv tih bolesti je da se prilikom sadnje koristi zdravi certificirani sadni materijal, nasadi se trebaju saditi na laganom, dobro dreniranom tlu, prilikom obrade se treba paziti da se ne oštećuje korijen i stablo kivija, da se alat za rezidbu obvezatno dezinficira te da se rezidba obavlja po suhom vremenu. Od štetnika kivi uglavnom napada dudova štitasta uš (Pseudaulacaspis pentagona). Za zaštitu se koriste mineralna ulja.

Kivi je na dalmatinskim poljima ostao samo kao uspomena

Sve to nije bilo dostatno da se Kiwi potpuno udomaći na ovim prostorima. Domicilno stanovništvo vrlo je teško mijenjalo navike i konzumiralo je vrlo male količine pa je zajedno sa nesređenim tržištem, i Kiwi izgubio svoj potencijalni značaj na našim područjima. Pored toga, sveukupno hrvatsko tržište, barem što se tiče poljoprivrednih proizvoda, radi nelojalnog uvoza nije bilo kvalitetno organizirano pa je sudbina te voćke iz dana u dan postajala sve upitnija. Kao što su se naglo podizali nasadi, tako su polako posljednjih godina i nestajali. Manji dio najupornijih težaka održava tu i tamo poneki nasad, ali slika od prije desetak i više godina nestaje s ovih prostora. Možda se ona u neko drugo vrijeme ponovno vrati na ove prostore, ali dok su uvjeti za njen uzgoj ovdje nepovoljni, zasigurno neće. Neprocjenjiva vrijednost uz bogata hranjiva i ljekovita svojstva nije joj osigurala budućnost i ona polako odlazi u povijest.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Aktinidija Uzgoj kiwija Kiwi Dalmacija Vitamini Nasadi Uvoz voća Navodnjavanje Tržište Organizacija proizvodnje Nestanak nasada


Autor

Tomislav Drezga

Više [+]

Dugogodišnji suradnik brojnih časopisa kao što su: Nova Zemlja, Zadrugar, glasilo Zadružnog Saveza Dalmacije, Glas slavonije - Agro Glas, Gospodarski list, Nova zadruga. Novinarstvom se bavi od 1989. godine.