Talijanski eko voćnjaci: Smjer sjever-jug, otporne sorte i dobra strategija zaštite!

Tvrtka BIOinput vodila je 12 voćara na edukacijsko putovanje u Italiju kako bi od susjeda saznali nove mogućnosti i načine u ekološkoj i integriranoj proizvodnji. Ugostila ih je tvrtka Serbios koja je održala teoretski dio nastave. 

Praktični dio nastave održao se voćnjacima. Prvo su posjetili ekološki voćnjak i rasadnik jabuka i krušaka. Proizvođač napominje da je sadnja kultivara otpornih na krastavost plodova preduvjet ekološkoj proizvodnji, što je zanimljivo jer je kod nas uglavnom obrnuti proces; postoji višegodišnji voćnjak koji se prenamijeni u ekološki, a zatim se liječe posljedice. Njihovo tržište traži jabuke veličine do 6 cm, i to isporučuju, a sve što je iznad toga prerađuju u sokove i kašice.

Voćnjaci u smjeru sjever-jug

Ono što je zanimljivo je da su svi voćnjaci koje su posjetili posađeni u smjeru sjever-jug, a udaljenost između reda je četiri metra i to je maksimalno koliko puštaju biljku da raste kako ne bi bacala sjenu na onu pored sebe.

U procesu proizvodnje koriste proizvode tvrtke Serbios, a peletirana gnojiva Grena. Od štetnika (najčešće jabučnog savijača) se najčešće štite mrežama visoko postavljenim mrežama, gotovo duplo višim nego što su voćke. Korova se rješavaju mehaničkim putem, odnosno posebnim strojem koji obrađuje unutarredni prostor.

Druga stvar koju ističe vlasnik da je ključno za uspjeh je navodnjavanje, a treća stvar - sve ostalo.

Stroj za oprašivanje kivija

Nakon toga posjetili su miješani voćnjak jabuke i kruške. Krušku je prilično zahtjevno uzgojiti u ekološkoj proizvodnji. Najveći problem u zadnje vrijeme predstavlja loša cvatnja i loša oplodnja. Mnogo je razloga koji se spominju kao potencijalni uzroci ovim problemima. Nedovoljno oprašivanje jedan je od uzroka, a uzgoj solitarnih pčela je business koji će s vremenom dobiti na sve većem značaju. Posjetili su i integrirani voćnjak kivija, trešnje i kruške te se upoznali s mogućnostima mehaničkog oprašivanja kivija. Stroj je star 10-ak godina, a radi na vakuum, odnosno usisava pelud s muških biljaka i raspršuje ih na ženske. Važno je što ne radi pod utjecajem topline da se pelud ne uništi već na principu pritiska.

Svojedobno su prodavali kilogram peluda za 3.000 eura, koji skupe dva radnika u nekih sedam sati rada, no došla im je bakterijska bolest na kivi i sada ga više ne mogu prodavati, ali koriste ga za svoje potrebe.

Ne postoje čudotvorni pripravci - strategija je ključ

Na voćnjacima rade tjedne folijarne prihrane te koriste na tisuće litara aminokiselina (Lyso ammin) na hektar godišnje, to im se pokazalo odličnim za jačanje biljaka. Ono što su posebno istaknuli je - ne postoje čudotvorni pripravci. Postoje strategije zaštite u ekološkoj proizvodnji.

"Dosta koriste propolis da ojačaju biljke i stvore im otpornost od oboljenja. Koriste Siltop - silicij koji ulazi u stanicu i utječe na staničnu stijenku gdje ju jača, a kad ju ojača i poveća, hifa nema šanse prodrijeti u stanicu. Može se dodati primjerice Propoli koji zatim "dezinficira" površinu lista i infekciju plus Zeolite koji djeluje kao spužva koji upija vlagu. I to je ta strategija koja je našim ekološkim voćnjacima potrebna", istaknula je Martina Borić iz BIOinputa.

Više fotografija pogledajte u galeriji ispod teksta.