Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vegetacija
  • 04.04.2022. 14:45
  • Zadarska, Zadar

Strah od hladne fronte: Hoće li kiše potaknuti ili još više usporiti vegetaciju?

Što vegetacija, a time i cvatnja kao faza vrlo osjetljiva na mraz, krene kasnije, manje su mogućnosti izmrzavanja kao posljedica kasnih mrazeva u travnju

Foto: Nedjeljko Jusup
  • 819
  • 78
  • 0

Na današnji dan lani u voćnjaku Omera Mere Suraća u zaleđu Zadra trešnje su bile u punom cvatu. Leptira svih vrsta, a snimio sam i rijetke zvane Lastin rep ili Prugasto jedarce. Ove godine na isti datum pupovi se tek počinju otvarati.

"Vegetacija kasni najmanje tjedan dana", kaže Mero koji je lani imao dobar urod trešanja.

Slično Suraću govore i drugi voćari u Ravnim kotarima, a potvrđuju i stručnjaci. 

Usporedba fenofaza koštičavog voća

"Obilaskom terena pregledali smo fenofaze koštičavog voća, ponajprije trešnje i višnje maraske. Za sada vegetacija u odnosu na prošlu godinu kasni cca 7 - 10 dana. Isto se još može kroz sezonu izjednačiti, ali primjećujemo kasnije kretanje vegetacije", objavljuju na stranici Meteo grupe Zadarske županije. Na slici koju su priložili može se vidjeti usporedba fenofaza višnje maraske na dan 1. travnja 2021. i 29. ožujka 2022. na kojima se jasno vidi koliko je prošle godine vegetacija bila naprednija.

Uz oborine, ponegdje praćene i tučom, koje su padale od protekle srijede do kraja tjedna, vegetacija zasigurno neće značajnije krenuti.

Dobre strane kašnjenja vegetacije

Ovo smatraju, ističu, dobrim pokazateljem jer što vegetacija, a time i cvatnja kao faza vrlo osjetljiva na mraz, krene kasnije, manje su mogućnosti izmrzavanja kao posljedica kasnih mrazeva u travnju. Prošlih godina znalo se dogoditi relativno toplo vrijeme u veljači pa i ožujku praćeno kretanjem vegetacije, te pojava kasnog mraza u travnju, a time i velike štete.

Vegetacija danas, za razliku od isto vrijeme lani (naslovna fotografija)

Podsjetimo, lani je nakon pravog proljetnog vremena u veljači i ožujku, početkom travnja naišla hladna fronta, na pojedinim mikrolokacijama i do minus 9 Celzija te "potaracala" voćnjake i vinograde. 

Ove godine je u spomenutom periodu bilo nešto hladnije vrijeme s hladnim noćima, što je vrlo važno za usporavanje vegetacije. Iako su nažalost voćari u okolici Vrgorca i na području Neretve sredinom ožujka zabilježili štete na breskvi i nektarini od čak do 90 posto, u Zadarskoj županiji srećom za sada šteta nema ili su one minimalne.

Pojašnjenja dr. Ivice Vlatkovića

Zanimljivo je i kako poznati maslinar dr. Ivica Vlatković, pojašnjava ovogodišnje kašnjenje vegetacije. “Kasni zbog dugog sušnog perioda”, kaže.

Biljke, pojašnjava Vlatković, reagiraju premještanjem nakupljenih hranjiva kroz  jesensko - zimski period mirovanja iz korijena u krošnju. Svaka biljka na početku svake vegetacije investira u  vegetativne i generativne organe krošnje. Da bi to ostvarile neophodna je voda. Voda je, ističe, nužna u svim metaboličkim procesima biljaka. Ona nije samo prenositelj hranjiva nego je i sama energija. Razdvajanjem molekule vode u biljkama oslobađaju se dva atoma vodika i kisik.

Molekule vode i ugljičnog dioksida Co2 (biljka ga uzima iz atmosfere) su ključne u svim oksidoreduktivnim procesima svih biljaka. Obje molekule (voda i Co2) ujedno čine osnovu u svim procesima fotosinteze kojim se stvaraju ugljikohidrati u biljkama. Na kraju tih složenih oksidoredukciskih procesa biljke opet na kraju procesa preko lista izbace kisik i vodu. Samo na ovim činjenicama mozemo zaključiti: Zašto je vegetacija kasnila i zašto usporava kad nestaje vode u tlu.

Hoće li oborine potaknuti ili još više usporiti vegetaciju?

Na pitanje hoće li vlaga koja je stigla s posljednjim dugočekivanim oborinama potaknuti ili još više odgoditi vegetaciju dr. Vlatković odgovara:

“Svakako će je potaknuti posebno ukoliko dođe toplo vrijeme s primjerenim temperaturnim prosjecima”.

Slaže se da nekad kašnjenje vegetacije ima i svoju pozitivnu stranu kad su proljetni mrazevi u pitanju. Budući da vidimo kako se zabijelio Velebit u travnju uvijek postoji opasnost da izvedre noći i dođe mraz i eto ti zla na svim voćnim vrstama.

Kao što se događalo posljednjih godina i to ne samo na području Zadarske županije nego duž priobalja od Savudrije do Prevlake.

Šteta od mraza, kakve smo imali lani, nadaju se svi voćari pa i maslinari - ove godine neće biti

“Nadajmo se da će nas ove godine mimoići premda dok je u travnju snijega na Svetom brdu ništa nije sigurno”, upozorava dr. Vlatković.

Uglavnom za kašnjenje vegetacije može se reći “nije svako zlo za zlo”. Samo da kad krene opet ne naiđe neka hladna fronta?!


Fotoprilog


Tagovi

Vegetacija Oborine Hladna fronta


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ove godine pripremili smo bogat program. Vidimo se!
#gudovac2024