Stjepan Zorić: Sektor voća i povrća može biti generator razvoja

Skladištenje i plasman voća u Slavoniji i Baranji već godinama predstavlja ogroman problem. Kakva je situacija trenutno, koje i gdje hladnjače poljoprivrednici koriste, predsjednik klastera Slavonska jabuka i potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice Stjepan Zorić otkrio je Osječkoj televiziji.

Prema njemu, cijela proizvodnja voća je bila dobro zamišljena i zahvaljujući operativnom programu jako se dobro razvila te smo došli na preko 4.800 hektara, ali pri tome nismo imali niti jedan skladišni prostor.

"To je jedan apsurd. Kao da imate ogromne farme, a nemate mljekaru ili stoku, a nemate klaonicu. Bila je to jedna nedovršena proizvodnja od koje se nije moglo živjeti na način kako to rade kolege iz susjednih zemalja gdje je cijela priča zaokružena", pojasnio je i dodao da je voće poseban proizvod, sklon fermentiranju.

Loša infrastruktura i neorganizirano tržište

"Osnovni uvjet je da imate taj dan ili drugi primjereno skladište, a mi nismo imali i postali smo laka meta nekorektnom trgovcu“, rekao im je. 

Trenutno u Slavoniji postoje tri hladnjače i isključivo su sve privatne. Dvije se koristi za vlastite svrhe, dok je treća bila u funkciji trženja, ali zbog velike cijene su odustali od nje. Također kako tvrdi Zorić, alternative su im bila skladišta u Zagrebu ili Čakovcu što je značilo ogromne transportne troškove i proizvodnja se činila neisplativom.

"Mišljenja smo, ne samo mi nego i Ministarstvo poljoprivrede, da sektor voća i povrća može biti generator razvoja cijele naše regije. Glavni faktor nam je blizina velikih potrošačkih centara kao što su Austrija, Njemačka koja uvozi milijun tona godišnje jabuka i još 2-3 milijuna tona različitog voća. Münchenska tržnica udaljena je od Hrvatske 3-4 sata vožnje kamionom i imamo idealne uvjete za to“, kaže sugovornik.

Posebnu priču ovdje zaslužuje i ekološka proizvodnja. Proizvođači višanja već godinama imaju jako dobre ponude od proizvođača sokova, no iako potražnja postoji loša infrastruktura to koči.

No, dodaje, da biste tu ekološku višnju izvezli, morate imati prostor gdje ćete izvaditi koštice, dohladiti je i primjereno pakirati na neki šleper ili cisternu i takvu hladnu plasirati. "Ne možete s njive direktno“, ističe Zorić. Također kao primjer uzeo je mandarinu, a najveći problem kod nje istaknuo je neorganiziranost tržišta i lošu infrastrukturu.

Potrebno mijenjati negativne trendove 

Podsjećamo, da je stanje alarmantno poručio je i predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota na nedavno održanom 15. Znanstveno-stručnom savjetovanju voćara s međunarodnim sudjelovanjem.

Proizvodnja voća još uvijek ne prati ulaganja, kako to promijeniti?

"Trebamo se zabrinuti nad trendovima u proizvodnji voća. Ulažu se znatna sredstva preko raznih vidova potpora i pomoći, kao i bespovratnih participacija u investicije, ali rezultata u znatnijem povećanju baš i nema. Nažalost, ona je iz godine u godinu sve manja“, rekao je Markota te dodao "o okolnostima koje su dovele do toga da sve više trošimo, a sve manje proizvodimo trebamo ozbiljno razgovarati".

Predsjednik klastera nada se kako će budući Regionalni distribucijski centar čija je gradnja planirana u Osijeku donijeti promjene, olakšati proizvođačima i napokon im omogućiti bolji plasman na tržište.

Što je Zorić sve rekao možete pogledati u videu: