Rezidbom tokom leta postiže se ravnoteža porasta i rodnosti stabala i sprečava nepotrebno trošenje hranljivih materija.
Zelena rezidba je, pre svega, dopuna zimske rezidbe (na zrelo) i obavlja se tokom juna i jula. U odnosu na stadijum razvoja voćke, režu se mlada stabla u toku formiranja uzgojnog oblika krune i starija stabla u punoj rodnosti.
Prilikom zelene rezidbe jabučastih i koštičavih vrsta i sorti voćaka uglavnom se izbojci (mladari) iz tekuće vegetacije - povijaju, savijaju, pinciraju ili potpuno uklanjaju.
Povijanje i savijanje jednogodišnjih mladara, kako bi se formirale horizontalne rodne grane, ima za cilj - da voćki omoguće veću i redovnu rodnost. Mladare i buduće skeletne grane treba povijati tako da zauzmu što horizontalniji položaj kako bi se hranljive materije (azot, ugljeni hidrati, fitohormoni) ravnomerno raspodelile duž grana i grančica. Na taj način uspostavlja se ravnoteža između porasta i rodnosti.
"Rodnost se povećava zbog toga što se određeni broj bočnih vegetativnih pupoljaka transformiše u generativne ili cvetne pupoljke. Oni nakon oplodnje formiraju zadovoljavajuću količinu plodova, što nije slučaj kod potpuno vertikalnog položaja letorasta i grana, koji ponekad uopšte nemaju rod. Savijanjem jednogodišnjih mladara koji rastu vertikalno, u unutrašnjost krune, ili obično na vršnom delu krune (pri uzgojnom obliku palmeta,na najvišem spratu) sprečava se nepotrebno trošenje hranljivih materija", objašnjava diplomirani inženjer voćarstva, Aleksandar Antić iz Kruševca.
Savijanjem suvišnih i vertikalnih jednogodišnjih mladara u fazi formiranja uzgojnog oblika krune, postižu se povoljni rezultati u rastu skeletnih grana, odnosno formiranju rodnog drveta koji će dati rodne grančice.
Ukoliko se od samog početka uzgoja kruna pravilno formira, ona će biti snažna, simetrična, rodna, vitalna i dugovečna. Savijeni izbojci više ne rastu, ali žive i fotosintetišu, odnosno normalno stvaraju organsku hranu za porast ostavljenih skeletnih grana i rodnih grančica.
Mladari i grane mogu se savijati kanapom (rafijom) ali su se najbolje pokazale specijalne štipaljke na čijim krajevima nalazi se parče metala koje pritiska grančicu. Ukoliko je štipaljka bliža mestu račvanja - grana se povija, a ako je štipaljka bliža vrhu mladara - onda se on savija.
Prednost upotrebe štipaljki je što se lako postavljaju na željeno mesto, a mogu se koristiti više godina.
Pinciranjem jednogodišnjih mladara zakidaju se i skraćuju vrhovi i na taj način direktno nastavlja dalji porast mladara. Ovim postupkom pruža se mogućnost ostavljenim granama i rodnim grančicama da se bolje hrane, rastu i formiraju pupoljke. "Pincirana skraćena grančica i dalje sa preostalim lišćem fotosintetiše i stvara organsku hranu za sebe i druge delove krune, ali više nije konkurentna", ističe Antić i naglašava da se u toku naredne rezidbe na zrelo, do osnove uklanjaju svi pincirani mladari.
Tagovi
Autor