Spriječite kovrčavost lista breskve mlijekom, sodom, vapnom

Mnogi voćari se iznenade kada već u travnju vide kovrčave listove na stablima u svojim voćnjacima. Radi se o gljivici (lat. Taphrina deformans) koja uzrokuje oboljenje breskve.

Riječ je o najznačajnijoj bolesti koja čini velike gubitke, naročito u godinama nakon ostvarenja infekcije jer iscrpljuje stablo koje je zbog toga više podložno napadima patogena i štetnika.

Simptomi se manifestiraju na lišću koje postaje žuto crveno, a dolazi i do naglog rasta tkiva na lastarima. Na plodovima se javljaju ispupčenja. Do lipnja zaraženi listovi opadnu, dolazi do novog listanja koje iscrpljuje drveće pa su zbog toga osjetljivija na bolesti, štetne organizme ali i nagle promjene temperature tijekom jeseni i zime.

Najgore je što poljoprivrednici gube puno vremena na kidanje zaraženih listova, a ako netko ima na primjer 300 stabala, lako gubi volju za tim poslom. Štetu pokušavaju, donekle, ublažiti sa bacanjem KAN gnojiva oko debla i prskanjem preparatima na bazi mankozeba (koji se povlači s tržišta EU, samim tim i Hrvatske). U tom slučaju lisna masa brže raste i voćka je u koliko toliko boljoj kondiciji.

Tretirati prije pojave zelenog vrha

Najvažnije je da se utvrdi pravi trenutak za tretiranje. Naime, do infekcije dolazi kada pukne vrh pupoljka, odnosno kada dođe do bubrenja i pojave zelenog vrha. Tada voćari imaju na raspolaganju dan, najviše dva, da zaštite usjev. Ako se tada ne oprska doći će do prodora patogena u tkivo i bolesti.

Nikakvi tretmani poslije toga ne mogu uništiti gljivicu. Da se ne bi dogodila zaraza već u veljači, u dva navrata u prvoj i drugoj polovici mjeseca, obavlja se tretiranje stabala. Mogu se koristiti zajedno bakar i vapno. Doze su 20 kilograma vapna i dvije litre (ili kilograma) bilo kojeg bakrenog sredstva, na 330 litara vode. Vapno se mora dobro procijediti. Za svaki slučaj i u ožujku bi trebalo obaviti jedno prskanje, u manjim dozama, sve do početka cvjetanja. Patogenu odgovara toplije vrijeme s temperaturama od 15 do 20 C° što nije rijedak slučaj u veljači. 

Efikasno i domaće mlijeko

U ožujskom prskanju, umjesto bakra i vapna, mogu se koristiti, u barem dva navrata, domaće, nekuhano mlijeko i soda bikarbona. Litra mlijeka i kavena šalica sode dovoljne su za 10 litara vode. Ovo pišem na osnovu iskustva u višegodišnjem tretiranju stabala breskvi i nektarina na taj način jer nikada nije došlo do ostvarivanja infekcije.

Kemijska zaštita preparatima na bazi dodina, klorotalonila, ditianona i slično, odgovorno tvrdim, nije potrebna ako u veljači i ožujku koristite gore navedena sredstva.