Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Smola
  • 23.05.2021. 16:30

Smola na voću je odgovor biljke na stresne uvjete, najčešće na Moniliu

Mjere borbe protiv smole ogledaju se prije svega, u krečenju stabala, ali ne u rano proljeće kada krene vegetacija već na jesen, najbolje od studenog.

Foto: Depositphotos/Viktoral
  • 2.656
  • 362
  • 0

Smola na stablima najčešće se pojavljuje na koštuničavim voćnim vrstama. Točnije na šljivama, breskvama i marelicama. Osnovni uzroci za njenu pojavu su bolesti, pretjerana gnojdba dušikom i niske temperature.

Ubrzo nakon curenja smola će se stvrdnuti na stablu, a predstavlja odgovor biljaka na stresne uvjete. Najčešća bolest zbog koje se pojavljuje je Monilia laxa uslijed čega dolazi do sušenja cvjetova i grana, preranog otpadanja lišća, a time i iscrpljivanje stabla.

Ne koristiti puno uree

Previše dušičnih hranjiva, naročito uree, prije i tijekom razvoja, uzrokuje bujan rast stabla koje nepripremljeno ulazi u zimu i izmrzava u slučaju dugotrajnih niskih temperatura. Proizvođači griješe jer često znaju bacati KAN gnojivo oko voćaka, čak i po četiri puta tijekom vegetacijskog perioda, što nije dobra mjera.

Voćka, bilo da je koštuničava ili jabučasta vrsta u pitanju, bit će suviše bujna i neadekvatno pripremljena za zimu. Osim toga, doći će do pojačanog napada kukaca, što je posebice izraženo kod krušaka. U ovom slučaju kruškina buha obožava višak dušika.

Nakon rezova, rane premazati kalemarskim voskom (Foto: B. Kecman)

Oprez prilikom rezidbe

Posljedice klimatskih promjena sve više se osjećaju i vide na voću. Zbog česte smjene viših i nižih temperatura dolazi do skupljanja kore stabla (kad su niže vrijednosti) i širenja (u slučaju viših temperatura). Naposljetku kora puca što oslobađa put ulasku patogena. Bakterije iz roda Pseudomonas najviše vole takvu sredinu, a oslabljena voćka podložna je i napadu drvenara (potkornjaka) koji inače ne napada zdrava stabla.

Smola se zna pojaviti i ako je rezidba bila jača, naročito na većim rezovima, odnosno debljim granama. Nakon takvih rezova, koji se nekada obavljaju i motornom pilom, poželjno je premazati rane kalemarskim voskom.

Krečenje drveća kao osnovni oblik borbe

Mjere borbe protiv smole ogledaju se prije svega u krečenju stabala, ali ne u rano proljeće kada počne vegetacija, odnosno da kolaju sokovi već na jesen, najbolje od studenog. Oštećeno tkivo skida se do zdravog i premazuje smjesom vapna i soli. Može se dodati i bakar.

Bez obzira što se ponekad čini da nema nade za drvo jer kora debla izgleda previše suha - oporavak je moguć zato što biljka funkcionita čak i ako je malo provodnih žila debla u funkciji. Ako su jesen i zima s puno padalina može se dogoditi da je krečenje potrebno ponoviti. To se najčešće događa u veljači.


Tagovi

Pojava smole Smola na voću Krečenje stabala Gnojidba ureom Dušična gnojiva Rezidba stabala


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]