Studeni je najbolji termin za sadnju voćnih sadnica. Prije toga potrebno je obaviti namakanje korijena u otopini koja će ga aktivirati i poboljšati ukorjenjivanje.
Jesen je pravo vrijeme za sadnju voćnih sadnica. Najbolje ju je obaviti tijekom studenog, a može se izvoditi cijele zime i proljeća, ovisno od vremenskih prilika. Ipak, najbolja je jesenska sadnja voćaka. Kada se sadnice posade u 11. mjesecu imat će više šansi prilagoditi se novim uvjetima.
Zemlja koju smo nabacali će se slegnuti i neće biti zračnih džepova u zoni korijena. Ukorijenjivanje će biti bolje i na proljeće će brže krenuti sa vegetacijom. Na korijenu se formiraju fini, sitni korjenčići koji povezuju sadnicu sa zemljištem i onda su spremnije na početku novog ciklusa usvojiti hraniva neophodna za rast i razvoj.
Prije sadnje potrebno je uraditi pripremu. Ovisno od sorte i uzgojne forme, radi se rezidba nadzemnog dijela. Sadnice koje kupujemo mogu biti s golim korjenom, balirane s korijenom u vreći i one u kontejnerima (posudama).
Najlošiji izbor su sadnice golog korijena jer je on nezaštićen i brzo se isušuje. Ukoliko se ipak odlučimo za njih, najbolje je da ih kupimo direktno iz rasadnika i posadimo tijekom dana. Ukoliko to nije slučaj, preporuka je da ih utrapimo tako da im je korijen prekriven zemljom ili pijeskom i na taj način zaštićen od isušivanja. Što je više izložen to je isušivanje izraženije. Dolazi do odumiranja malih korjenčića, a ukoliko ovaj tip sadnica bude dugo izložen, može doći do njegovog potpunog propadanja.
Pregledajte u kakvom stanju je korijen sadnice. On treba biti dobro razvijen. Ne smije biti smežuran i sa suhim, odumrlim djelovima. Voćarskim škarama ga malo skratite. Na taj način ćete ga "osvježiti", odnosno odstraniti suhe dijelove. Prije sadnje, korijen namočiti kako bi se oporavio i aktivirao.
Za namakanje nam je potrebna velika kanta ili druga plastična posuda. Korijen treba biti uronjen u vodenu otopinu. Voda koju koristimo ne smije biti prehladna. Ako je suviše hladna, izazvala bi šok biljke. Preporuka je da temperatura bude što bliža temperaturi zraka.
U ove svrhe upotrebljava se smjesa vode, balege i zemlje (ilovače) u odnosu 1:1:1 ili 1:1:2. Voćari u ovu osnovnu masu dodaju hraniva koja se otapaju u vodi i biostimulatore. Od prirodnih sredstava u otopinu možemo dodati kvasac, med, usitnjen češnjak, aloa veru, koprivu, ehinaceu i druge biljke. S dodavanjem ovih sredstava ne treba pretjerivati.
Namakanje korijena voćne sadnice traje trajati najmanje četiri sata kako bi imalo pozitivne efekte. Za to vrijeme korijen se aktivira, usvaja vodu i hraniva. Na njegove žilice priljube se čestice zemlje i hranjivih tvari, što poboljšava ukorjenjaianje i osigurava nam uspješnu sadnju.
Navedena mjera ne treba trajati duže od deset sati, maksimalno 12. Predugo namakanje dovodi do gušenja korijena koji zbog nedostatka kisika odumire.
Tagovi
Autorica