Ripanje, rigolanje i podizanje trajnih nasada u kršu

Posljednjih desetak godina na području Zadarske županije podignuto je više voćnih nasada, vinograda i maslinika na kršu. Najveći među njima je nasad višnje maraske na površini od 212 ha na lokaciji Vlačine čiji je investitor "Maraska" d. d. Zadar. Slijedi vinograd s vinskim kultivarima na lokaciji Korlat sa 103 ha čiji je investitor Badel 1862, Vinarija Benkovac. Na području Tinja podignut je maslinik na 40 ha i vinograd vinskih kultivara na 6 ha (OPG-a R. Bobanović, Ž. Uzelac, M. Zagorac i A. Kraljev). Veći broj maslinika do 10 ha podignuto je na području općina Poličnik, Stankovci, Pašman, Polača i dr.

U tijeku je priprema za sadnju novih nasada na kršu diljem županije.

Pripreme tla i opasnosti

Priprema za sadnju trajnih nasada na kršu zahtjeva daleko veća materijalna ulaganja, nego priprema tla bez skeleta. Uz znatna materijalna sredstva nužno se "naoružati" znanjem kako bi izbjegli moguće neuspjehe.

Najveća opasnost za novi nasad su gljive Armilaria mellea i Rosellinia necatrix, ukoliko se nasadi podižu na svježim šumskim krčevinama. One se razvijaju na ostacima korijenja prethodne vegetacije, prelaze na korijen plemenite tek posađene vrste te postepeno dovode do propadanja nasada koje se manifestira sušenjem pojedinih grana i konačno čitavog stabla ili čokota.

Zarazna gljiva

U literaturi se navodi da tlo nakon krčenja treba najmanje 3 do 4 godine biti u plodoredu i tek se nakon toga mogu saditi višegodišnji nasadi.

Gljiva se, naime, kroz toliko godina može još zadržavati u tlu u odsutnosti pogodnog domaćina. Opasnost od zaraze ovom gljivom potencirana je u težim, vlažnijim i nedovoljno prozračnim tlima kakva su pretežno šumska tla dana na služnost.Za otklanjanje opasnosti zaraze ovom gljivom najvažnije je temeljito odstranjivanje ostataka šumske vegetacije u tlu prilikom krčenja i rigolanja tla traktorima rigolerima, kada se iz brazda odstranjuju i najmanji ostaci podzemne šumske vegetacije. Nedovoljno stručno poznavanje problema krša i agrotehničkih mjera potrebnih za podizanje nasada u teškim uvjetima dovodi do neuspjeha te ovom prigodom samo ukratko navodim najnužnije mjere (istražni radovi, ripanje, rigolanje, iskop jama, meliorativna gnojidba).

Brazde do dubine rigolanja

Tla na kršu su veoma heterogena i nejednolična u pogledu stupnja erodiranosti i dubine sitnog tla, a kao posljedica različitih čimbenika. Na relativno maloj udaljenosti slika o izgledu krša se mijenja.

Na površini od samo 3 ha koja se priprema za sadnju masline i smokve na području Turnja, ovih dana je bagerom iskopano desetak jama i gotovo svaka nam pokazuje različitu sliku. Da bi se dobio cjelovit uvid u profil krša prilikom istražnih radova za moguću eksploataciju odgovarajućim višegodišnjim vrstama, treba snažnim traktorskim plugovima otvoriti brazde do dubine rigolanja.

Tek nekoliko uzastopnih brazda omogućit će plugu rigoleru prodor u traženu dubinu tla. Rigolanje istraživačkog karaktera razbija, premiješta i lomi gromade vapnenca i otkriva sitno tlo i njegovu zastupljenost. Isto se može učiniti bagerima. Međutim, iskop pedoloških jama za ovu svrhu ne mogu pružiti dobar uvid u stvarni profil tla i u odnos sitnog tla i kamena.

Ripanje i duboko oranje

Na kršu je vrlo učinkovita mjera ripanje. Njegova funkcija razbijanja, odvajanja i lomljenja gromada vapnenca u dubljim slojevima omogućuje lakši i kvalitetniji rad traktora rigolera koji dolazi iza njega. Ripanje ne može zamijeniti agrotehničku mjeru rigolanja-dubokog oranja, prvenstveno zbog nemogućnosti uklanjanja ostataka podzemne vegetacije.

Rigolanje je veoma važna agrotehnička mjera koja ima agromeliorativno i hidromeliorativno značenje.

Mehaničkom obradom, rigolanjem tla, mijenjaju se strukturna svojstva, jer se lome i premještaju strukturni agregati, tako da među njima ostaju veće ili manje šupljine. Povećava se aeracija i kapacitet tla za zrak, vodopropusnost, poboljšavaju se toplinska svojstva tla, aktivira se mikrobiološki život u tlu povoljnim djelovanjem na zračne prilike tla, dubokim prorahljivanjem omogućuje se duboko ukorijenjivanje i još puno toga.

Jame i gnojidba na zalihu

Na rigolanom tlu na kršu, ukoliko se sade masline ili neke druge voćne vrste, potrebno je otvoriti jame dimenzije 1,0-1,2 x 0,7-0,8 m i njih, uz meliorativnu gnojidbu (gnojidba na zalihu), ispuniti sitnim tlom. Tako pripremljena voćna jama omogućuje snažan razvitak korijenova sustava u prvim godinama i prodor u međuprostore sitnog tla izvan voćne jame.

Sam iskop jama bagerom, bez prethodnog ripanja-rigolanja ne omogućava normalan razvitak korijenovog sustava. Naime, ono se razvija kao da je u kontejneru i kada dođe do neobrađenog prostora, stagnira u rastu.

Navodnjavanje i krupni kamen

Za intenzivne voćne nasade na terenima krša koji su pripremljeni na propisan način, voda za navodnjavanje je nužna, jer uz ostale agrotehničke mjere omogućuje dobar vegetativni rast i dobru rodnost. Krupan kamen se po mogućnosti s terena iznosi na rubove parcela te bi trebao poslužiti za izradu kamenih zidova ili mocira .

Međutim, posljednjih godina veliki novci se daju, po mom sudu, bezrazložno, za njegovo usitnjavanje čime mijenjamo specifičnost krajobraza naših prostora.

Namjera mi je bila elaborirati najznačajnije mjere kod pripreme krša za sadnju kako bi velika ulaganja jednoga dana i urodila plodom. Naime, priprema terena na kršu povećava ulaganje po ha za 30 do 40 posto u odnosu na terene bez kamena.

Autor teksta i slike: Gordana Dragun