Srbija je po proizvodnji kupina među liderima u svetu. Međutim, na jugu zemlje nakon šest godina niske otkupne cene uticale su da mnogi odustanu, pa je kupinjaka četiri puta manje.
U ražanjskom kraju počela je berba kupina. Proizvođači su zadovoljni rodom i kvalitetom, ali ne i niskom otkupnom cenom, kojom ne mogu da pokriju troškove proizvodnje i uloženi trud. Jedino je izvesno da će organska biti dvostruko skuplja, prenosi RTS.
Srbija je po proizvodnji kupina među liderima u svetu. Međutim, na jugu zemlje nakon šest godina niske otkupne cene uticale su da mnogi odustanu, pa je kupinjaka četiri puta manje.
Kupina loh nes ove godine pet puta skuplja u odnosu na prošlu
"S obzirom da je velika potražnja u svetu za kupinom bila i prošle godine, da je rod koji je nama plaćan 40 dinara izvezen po ceni od 190 do 250 dinara, a ove godine je još veća tražnja - tako da smo očekivali mnogo višu cenu od 100 do 120 dinara po kilogramu", ističe Zoran Stojanović iz Udruženja voćara Ražanj za Javni servis.
Iz valjevske poljoprivredno stručne službe za Blic kažu da se za "loh nes" očekuje da se otkupna cena zadrži na nivou od 80 do 100 dinara, što je u proseku za 20 dinara od prošlogodišnjeg proseka. Tome se nadaju i proizvođači, a na području valjevskih Stava, odakle stižu najveće količine kupine u ovom delu Srbije.
Kako smo početkom meseca pisali, prema mišljenju proizvođača realna cena u skladu sa troškovima ulaganja i proizvodnje za kupinu koja se prodaje hladnjačama trebalo bi da bude od 70 do 80 centi, dok bi onu za stonu potrošnju trebalo prodavati po ceni od jednog i po evra.
Ipak, na kraju ove sezone loh nes će bolje proći na tržištu, ocenjuje stručnjak za voćarstvo Poljoprivredno stručne službe Kragujevac Biljana Milosavljević.
Tagovi
Autorka
