Raste interes za uzgoj haskapa - sibirske borovnice

Haskap (Lonicera caerulea var. kamts-chatica) je do nedavno bila nepoznata vrsta te u hrvatskom jeziku nije postojao prihvaćeni jednoznačni naziv, stoga su nastali brojni sinonimi za jagodičastu voćnu vrstu podrijetlom iz Sibira: sibirska borovnica, kozja krv, modra kozokrvina, kamčatska borovnica, majska jagoda ili mayberry.

Prirodno stanište mu je od Kine i Rusije do Japana, ali se u tim zemljama i dugi niz godina već tradicionalno uzgaja. U zadnje vrijeme uzgoj se proširio i u neke druge europske zemlje kao što su Slovačka i Poljska. Najveći svjetski plantažni proizvođač ovog voća je Kanada sa svega 500-tinjak hektara pod ovom kulturom.

Grm može dati 3 do 5 kg ploda

Haskap je listopadni grm, koji može narasti od 1 do 3 m u visinu i 1,5 m u širinu te može doživjeti 25 do 30 godina. Biljka je vrlo otporna na niske temperature. Često se prvi listovi počinju razvijati ispod snijega. Cvate rano i pri temperaturama ispod 0 °C, dok se berba odvija u svibnju, od kud i naziv majska jagoda (mayberry). U punom rodu grm sibirske borovnice može dati 3 do 5 kilograma ploda.

Plod haskapa je bobica duguljastog oblika, plavo ljubičaste boje, mase 1 do 2 grama. Odlikuje se slatko-kiselkastim okusom. Sadrži iznimno visoke količine vitamina A, C i E, kalcija, kalija te ima značajno antioksidativno djelovanje. Plodovi su vrlo mekani i ne mogu se duže čuvati, ali su pogodni za izradu džemova, osvježavajućih pića i za dodavanje u sladolede i jogurte.

Haskap se plantažno uzgaja kao grm, a razmak između redova treba biti 3,0 metra, a unutar reda 1,5 metar. Na jedan hektar dolazi 2.000 do 3.000 sadnica. Na okućnicama se može se uzgajati kao živica.

Preporučuje se sadnja dvogodišnjih ili trogodišnjih sadnica sa dobro razvijena tri do četiri izdanka i dobro razvijenim korjenovim sustavom kasno u jesen ili rano u proljeće. Za uzgoj haskapa idealan pH je od 5,5 do 7. Ne podnosi tla koja dugo zadržavaju vodu i na takvim tlima dolazi do propadanja biljaka.

Uzgoj većinom ekološki

Neophodno je provoditi navodnjavanje, kako bi se postigao dobar rast i razvoj biljke. Većina proizvođača haskapa u Hrvatskoj uzgaja po principima ekološke proizvodnje. U prvim godinama najveći problem predstavljaju korovi koje je potrebno mehanički odstranjivati, a nakon nekog vremena među redni se prostor može zatraviti i kositi.

U plantažnom uzgoju u Republici Hrvatskoj zastupljene su europske sorte: Morena, Zojka, Wojtek, te kanadske: Aurora, Honey Bee, Borealis, Tundra i Indigo Gem.

Na području Republike Hrvatske je u posljednjih nekoliko godina posađeno 20,82 hektara ove iznimne voćne vrste. Prednjači Zagrebačka županija sa skoro 10 hektara pod ovom kulturom, zatim Karlovačka županija sa preko 5 ha, te Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka, Međimurska, Požeško-slavonska, Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija. Na području Zagrebačke županije, točnije u centru Zaprešića smještena je i Poljoprivredna Zadruga Berry Organica koja okuplja 8 proizvođača haskapa iz cijele Hrvatske.

Autorica: Marija Prnjak, dipl. ing. agr.

Foto: Bigstockphoto/Samiramay