Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kajsijevača
  • 05.07.2020. 16:30
  • Srednjobanatski okrug, Vojvodina, Srpska Crnja

Rakija od kajsije koja nije prskana čitav vek, a pčele je oprašuju

Rakija od kajsije mora da bude u staklenim posudama zato što mora da bude bela i da bude masna, da kada se sipa u čašu da izgleda kao da je u čaši ulje. Pet godina minimum mora da stoji u hladu na 18 do 20 stepeni, napominje Dragan Milojević za Agroklub.

Foto: Dragan Milojević
  • 929
  • 72
  • 0

Za dobru rakiju, pored znanja i iskustva, mora postojati ljubav prema voću i celom tom procesu proizvodnje od samog cveta, preko ploda, do finalnog proizvoda u flaši, reči su kojima Dragan Milojević iz Novog Sada započinje razgovor sa autorskom agrokluba o svom salašu i proizvodnji kajsijevače, ali i drugih vrsta rakije.

Detinjstvo je proveo okružen prirodom i poljoprivrednom proizvodnjom u Srpskoj Crnji. Najbolje savete, kaže, dobijao je od dede i gospođe Margite koja ga je, dodaje, od malih nogu učila kako se peče prava rakija.

Kako ispeći kvalitetnu voćnu domaću rakiju

"Banat je veoma pogodan za kajsiju, te je i u našem kraju ova voćka bila u velikoj meri zastupljena. S obzirom na to da je tu bilo i dosta komšija Mađara, kajsija je kod nas bila poznata i kao šarga banat, kako se i kaže na mađarskom. Učio sam od svih starijih i iskusnih voćara u kraju, ali su poseban uticaj na mene imali deda i gospođa Margita", ukazuje Dragan.

Organski pristup i razmena iskustva

Zemlju je i nasledio od dede, a sada se u njegovom voćnjaku nalazi oko 280 stabala voća. Pretežno su zastupljene kajsije, a u manjoj meri proizvodi i dunje, kruške, šljive, višnje i trešnje. Napominje, ceo proces proizvodnje bazira se na organskom pristupu.

"Imam tri, četiri, generacije stare kajsije, a imam i mlađe generacije. Moja zemlja nije prskana 100 godina, samo je đubrim stajnjakom. Bitno mi je da imam kvalitet, a kvantitet mi nije prioritet. Zaštitio sam proizvodnju od pesticida. Imam i stare sorte šljive koje su jako slatke i od njih dobijam dobru rakiju. Moram da napomenem da je naša rakija bez šećera."

Dragan Milojević proizvodi rakiju bez šećera od neprskanog voća

Osim šljive, pravi rakiju i od dunje i kruške, a po kajsiji je prepoznatljiv. Većinu posla obavlja sam, a kada mu je potrebna, pomoć dobija od najbližih komšija i prijatelja. Godišnje proizvede između 100 i 150 litara rakije koju uglavnom pokloni prijateljima i rodbini, ali se često pojavljuje i na različitim manifestacijama posvećenim poljoprivredi, etno hrani i piću.

"Mi rakiju proizvodimo na jedan stari način, svaku koščicu izvadimo, sve to sameljemo, držimo na nižim temperaturama, imam prostoriju koju sam pretvorio u komoru, tu je hladnije i to je konzum i tu držimo rakiju. Volim da obilazim manifestacije i razmenjujem iskustva sa drugim proizvođačima. Išao sam na sajmove poljoprivrede, sajam Etno hrane i pića, a posećujem redovno i jednu manifestaciju u Temišvaru", navodi Dragan.

Kajsijevača ne sve u drvene posude

Napominje, rakija od kajsije ne sme stajati u drvenim posudama već isključivo u staklenim kako ne bi dobila žutu boju i, dodaje, obavezno mora da odstoji nekoliko godina.

"Rakija od kajsije mora da bude u staklenim posudama zato što mora da bude bela i da bude masna, da kada se sipa u čašu da izgleda kao da je u čaši ulje. Pet godina minimum mora da stoji u hladu na 18 do 20 stepeni."

Klaster malih proizvođača iz Vojvodine

Proizvodnja kajsije nije zahtevna, napominjući da je veoma isplativa s obzirom na to da se pretežno koristi za preradu u vidu sirupa i rakije.

"Isplativost je velika, samo se mora voleti, ljubav mora da postoji. Ja se borim da napravimo brend kajsije u Vojvodini i član sam jednog udruženja u Senti gde ima dosta većih proizvođača i hoću da napravimo brend od kajsije, a kasnije i uvedemo i različite aktivnosti u vidu takmičenja i drugih manifestacija", navodi naš sagovornik.

Ove godine mraz doneo velike probleme

Jedino što može da oteža proizvodnju je mraz, sa kojim je, napominje, ove godine imao dosta problema.

"Dva, tri puta mi se desilo da imam izmrzavanja i do toga je, nažalost, i ove godine došlo. Nisam samo ja imao problem, već mnogo njih u Banatu."

Iz hobija Moj salaš

Kako bi istakao svoju proizvodnju, Dragan je osmislio naziv brenda svojih proizvoda "Moj salaš".

"Ja sam iz hobija napravio taj brend "Moj salaš". Imam staru kuću koju sam obnovio i ogradio sam to, da imam gde da odem, a i da moji proizvodi budu prepoznatljivi", ukazuje ovaj proizvođač.

Pčele mu najviše pomažu u voćnjaku oprašivanjem

Među ostalim proizvodima ističe blagi i ljuti ajvar, ali i med. Poseduje deset košnica iz kojih, kaže, samo jednom godišnje vrca med, a pčele mu, dodaje, najviše pomažu oko samog voćnjaka.

"I deda je imao nekoliko košnica i koristio ih je, kao i ja, za oprašivanje voćnjaka, to je svakako značajno za voće, posebno za kajsiju, kajsija mora da ima pčele. Svako voće sa pčelama bude mnogo bolje. Ove godine je bilo slabo bagrema, sada će biti suncokreta i to mešam, jednom godišnje vrcam, to bude prirodno čisti med."


Tagovi

Moj salaš Kajsijevača Rakija Dragan Milojević Kako se pravi rakija Hobi Oprašivanje voćnjaka Uzgoj voća Organska proizvodnja


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.