Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj smokve
  • 06.09.2021. 10:30
  • Osječko-baranjska, Našice

Rajsko voće smokva odlično uspijeva i na kontinentu - kako ju uzgojiti?

Iskusni voćari preporučuju razmnožavanje margotiranjem ili još jednostavnije - ožiljavanjem. Na što trebate paziti pri njezinom uzgoju?

Foto: Depositphotos/irina999irina
  • 4.930
  • 258
  • 0

"Smokve su puno zastupljenije na kontinentu nego što se to uobičajeno misli. Kada prođete slavonskim selima primjetit ćete njihova stabla u mnogim dvorištima. One kod nas dosta dobro uspijevaju. Najbitnije ih je posaditi tako da budu zaklonjene od sjevernih vjetrova i potražiti provjereni kultivar koji uspijeva na našem području", kaže poznati voćar Davor Golub iz Našica, vjerojatno i najveći uzgajivač tog rajskog voća u Slavoniji. 

Ističe da je na području Ceremošnjaka, lokacije nedaleko Našica na nadmorskoj visini od 210 metara gdje njegova obitelj ima zemljište, odličan mikroklimat za njihov uzgoj. Inače, prve je sadnice proizveo iz reznica i povaljenica onako amaterski, sam, prije 28 godina sa susjedova stabla smokve starog osamdesetak godina koje se, kaže, s godinama dobro aklimatiziralo na tom području Slavonije. 

Riječ je o smokvi dvorotki krupnih plodova koja u normalnim godinama prvi rod donosi koncem lipnja, a drugi, obilniji, koncem kolovoza i početkom rujna. Kasnije je razmnožio i onu sitnijih, ali  vrlo slatkih i ukusnih plodova za koju pretpostavlja da se radi o sorti Turkish Brown.    

Smokva u dvorištu (Foto: D. Golub)

U smokviku imaju više od sto grmova u rodu sa 7-8 sorti čije plodove prodaju zajedno s ostalim voćem te još pedesetak mladih smokava. Imaju i sadnice nekih novih sorti otpornijih na niske temperature koje trenutačno uzgajaju eksperimentalno. "Riječ je o sortama koje sam dobio razmjenom iz Njemačke i Austrije. To su neki kultivari iz Francuske, Bugarske, Maroka i Srbije te selekcije iz Ukrajine, uglavnom otpornije na smrzavanje. Vidjet ćemo za koju godinu kako će se pokazati na našem području", kaže ovaj zaljubljenik u voćarstvo koji uz uobičajeno kontinentalno voće uzgaja i kaki, kivi, krupnoplodne žižule, kruške nashi i asimine. 

Smatra da se u Europi uzgaja više od tisuću različitih kultivara smokava. 

Voli zalijevanje i gnojidbu

"Fama je da su smokve samo mediteransko voće. Primjerice, u Njemačkoj uz rijeku Rajnu imaju tisuće i tisuće grmova, a to je puno sjevernije od Hrvatske i zime su ondje oštrije", komentira Golub dodajući da one sasvim dobro uspijevaju na kontinentalnom području ako se izaberu pravi kultivari i zaštićeniji tereni. "Inače, smokva nije zahtjevna voćka, ne traži posebnu zaštitu i rezidbu, preferira više grmoliki uzgoj. Moja dosadašnja iskustva govore da ta voćka dobro reagira na zalijevanje", otkriva ovaj voćar napomenuvši kako mnogi smatraju da je otporna na sušu, ali, ističe, one koje se zalijevaju rađaju puno bolje, puno izdašnije i imaju krupnije plodove. Dodaje i kako vole gnojidbu.

Ovim je uzgojem Davor Golub upotpunio jesensku ponudu voća na svom štandu. Kaže, dnevno se u sezoni proda od 10 do 30 kilograma svježih plodova tog voća koje voli sve više njegovih sugrađana. Plodove ne suši jer nema sušaru, a nešto viška njegova obitelj prerađuju u ukusne džemove i pekmeze. 

Voćar Davor Golub (Foto: Arhiva D. Goluba)

Glavna sezona berbe smokava na kontinentu jest rujan. U Dalmaciji oko 15. rujna ona je gotova. "Kod nas cijeli deveti mjesec traje sezona i dobar dio listopada do prvog mraza, kada prestaje. Ovaj drugi rod je obilan, pa se nadam da će prodaja potrajati do kraja listopada", kaže Golub.

Razmnožavanje margotiranjem 

I Miran Novokmet iz Kutine uzgaja nekoliko sorti ovog voća. Najstarija ima 35 godina i redovito i obilno rađa. I taj zaljubljenik u voćarstvo potvrđuje da je smokva u kontinentalnom dijelu Hrvatske dosta zastupljena voćka i da za tu vrstu voća posljednjih godina vlada sve veće zanimanje. Najčešće ih razmnožava margotiranjem. 

"Za njezin uzgoj najvažnije je prvih nekoliko godina zaštititi ih od izmrzavanja. Preporučujem pred zimu ih omotati višeslojnim novinskim i sličnim papirom, ni u kom slučaju ne koristiti plastificirani ili najlon. Kasnije kad ojačaju, nema za njih većih problema, osobito ako se uzgajaju na zaklonjenom prostoru", poručuje. 

Kaže, smokva je vrijedna voćka jer, primjerice, drugi rod na našima traje i do dva i pol mjeseca. "Dakle svaki dan donosi svježe plodove. Jedna naša smokva godišnje donese i do 150 kilograma ukusnih plodova i zato preporučujem sadnju te voćke", jasan je ovaj umirovljeni profesor.

Cijepljenje se ne preporučuje

Neki naši čitatelji su nam pisali o tome kako u svome dvorištu ili blizini imaju smokve koje nisu jestive, a oni žele uzgojiti one koji će davati kvalitetan plod. Također pitaju kako ju cijepiti (kalemiti). Na veći dio njihovih pitanja već smo dali odgovore, a što se tiče cijepljenja gospoda Golub i Novokmet ga ne preporučuju jer se reznicama, povaljivanjem i margotiranjem mogu proizvesti vrlo kvalitetne sadnice.

"Cijepljenjem ili precjepljivanjem smokava možda se više bave u Dalmaciji, najčešće na rascjep, ali to ne preporučujem za kontinentalni dio Hrvatske gdje su zime oštrije sa nižim temperaturama. Jer, ako cijepljena smrzne ona će iz podloge i korijena potjerati mladice sorte koju ne želite. Dakle, trebalo bi ju ponovno cijepiti, a to je samo bespotrebno gubljenje vremena", komentira Golub preporučivši da je bolje posaditi mladicu neke koja daje bolji plod. 

Cijepljenje se radi uglavnom u Dalmaciji (Foto: Depositphotos/thirdparty)

"Smokva se jednostavno ožiljava tako da se odrežu reznice u vrijeme mirovanja vegetacije negdje u veljači i drže se u običnim staklenkama s vodom u sobi na toplom. Ta voda se mijenja 2-3 puta tjedno i reznice će nakon 3-4 tjedna pustiti korijenje", savjetuje te nastavlja: "Kada je ono dovoljno razvijeno, posadi se u tegle i u njima drži do jeseni kada se može posaditi na stalno mjesto ili u iduće proljeće.

Otkriva nam da se reznice mogu ožiliti i direktno sadnjom u zemlju s tim da se presjek napraši hormonom rasta za ožiljavanje drvenastih reznica. "U sadnji se ostave dva pupa iznad zemlje. I ona bi se trebala primiti bez većih problema", pojasnio je Davor Golub jednostavan način proizvodnje sadnica ovog voća. 

I još jedna važna napomena za kraj. Smokva ima jako razvijen korijen i može, primjerice, probiti kanalizacijsku cijev pa čak i oštetiti betonske zidove. Također, ona ima široku krošnju pa pazite gdje ju sadite kako ne bi naštetila infrastrukturi u zemlji ili se naslanjala na kuću. Od kuće ili kakvog drugog zidanog objekta bi trebala biti udaljena najmanje četiri metra. 


Povezana biljna vrsta

Smokva

Smokva

Sinonim: Figa | Engleski naziv: Fig | Latinski naziv: Ficus carica L.

Smokva je jedna od najstarijih kultiviranih voćaka na svijetu i pripada porodici dudova (Moraceae). Prema pronađenim fosilnim ostacima, zaključeno je da se smokva uzgajala mnogo... Više [+]

Tagovi

Uzgoj smokve Razmnožavanje smokve Cijepljenje smokve Smokva dvorotka Smokva Davor Golub Miran Novokmet Kako


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]