Propolis kao odlično sredstvo u zaštiti masline

Propolis je biljna smola koju pčele nalaze u pupoljcima i cvijeću različitih biljnih vrsta, a posebno ga puno ima u divljem kestenu, boru, smreki i drugom bjelogoričnom i crnogoričnom drveću. 

Pčele ga sakupljaju najviše krajem jeseni, kada nema nektara u prirodi, a služi im kako bi začepile rupe u košnici i suzile ulaz pred zimu.

Koriste ga još i za dezinfekciju stanica saća, ali i za oblaganje i mumificiranje raznih uljeza koje ne mogu ubiti ni iznijeti vani, stoga ih pretvore u mumije. Kemijski sastav je veoma složen, pronađeno je preko 150 komponenata, od kojih su najpoznatije i najvažnije razne biljne smole, vosak, balzam, esencijalna ulja i različite organske tvari, piše Maslinar.

Riječ propolis po nekima dolazi od grčke riječi pro- pred i polis- grad, što bi značilo zaštita od ulaza u grad (košnicu), dok drugi smatraju da riječ potječe od latinske riječi propoliso, što znači zamazivati, zaglađivati. 

Za gljivična i virusna oboljenja masline

Nekolicina entuzijasta maslinara s Brača, već nekoliko godina radi na priznavanju efikasnosti u liječenju pojedinih gljivičnih, bakterijskih i virusnih oboljenja masline upravo pripravcima na bazi propolisa. 

Sve je počelo s radom prof. Pecchiaija s Eubiotičkog centra iz Milana, koji je među prvima objavio pozitivne rezultate ispitivanja njegove efikasnosti u zarazama u poljoprivredi. On je istaknuo kako su najvažniji sastojci vitamin PP i flavonoidi (vitamin P). Organska komponenta je podijeljena u tri grupe i to: polifenoli (aromatske tvari, fenoli, alkoholi i aromatski aldehidi); terpeni (esencijalna ulja) i različite tvari (aminokiseline, polisaharidi, minerali, vitamini A, B, C i E grupe).

Uz maslininu muhu, tu je i jasminov moljac koji uništava mlade maslinike

Može biti apsorbiran lisnim i korijenovim sustavom, kada u biljci potiče prirodne obrambene mehanizme antimikrobnog i stimulirajućeg djelovanja. Koristi se kao zaštitno sredstvo u preventivi razvoja biljnih bolesti i to u obliku otopine. Kada otopinom prskamo masline u kasnu jesen ili kod blage zime, stimuliramo vegetativni porast s prijevremenom cvatnjom i dozrijevanjem plodova, a kada propolisom u obliku uljne, alkoholne ili vodene otopini prskamo stablo, sigurno uništavamo lisne i štitaste uši na maslini.

U hidroalkoholnoj otopini, sam ili s dodatkom sumpora, kada je učinak djelotvorniji, daje odlične rezultate kod liječenja gotovo svih biljnih bolesti koje napadaju maslinu, a posebno čađavice.

Vosak za zarašćivanje rana

Vjerojatno svi maslinari koriste tzv. kalem vosak za zatvaranje i brže zarastanje rana na deblu ili grani masline, posebno u sprječavanju raznoraznih patogenih gljivica kao što su nekroza i truljenje tkiva. 

Ovaj se vosak priprema tako da se otopi 50 grama pčelinjeg voska, doda se 25 grama propolisne alkoholne otopine i 25 grama čistog ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Miješa se dok se ne sljube sve supstance, nakon čega se do uporabe spremi u plastične kutijice i drži na hladnom i tamnom mjestu.

Tinktura i hidro-alkoholna otopina

Za spravljanje tinkture najidealnije je koristiti dinaturirani alkohol u omjeru 1 litra na 350 grama čistog propolisa ili ako koristimo ostatak od filtriranja vodene otopine, također 1 litra alkohola na 300 grama ostatka propolisa. Tinktura je spremna za uporabu nakon tri tjedna močenja uz svakodnevno miješanje, s tim da se zadnja tri dana ne miješa kako bi se talog deponirao na dnu i tako nam olakšao filtriranje.

Osim tinkture, koristi se i hridro-alkoholna otopina. Ovakav način tretiranja masline raširen je u ekološkom uzgoju, a otopina se spravlja tako da se pomiješa 100 grama vodene otopine i 100 grama alkoholne otopine i sve skupa pomiješa sa 100 litara vode. Maslina se tretira svakih 15 dana, sat vremena nakon zalaska sunca zato što sunčeve zrake negativno djeluju na propolis.

Savjeti za početnike: Kako se obraniti od maslinine muhe?

Radi poboljšanja djelovanja na gljivične i bakterijske bolesti na stablu masline koristi se još i hidro-alkoholna otopina propolisa s dodatkom 0,2 posto koloidalnog sumpora, ili na 100 litara razrijeđene hidro-alkoholne otopine pomiješa se s 350 grama močivog tekućeg sumpora. 

Radi efikasnijeg fungicidnog i insekticidnog djelovanja na gljivice, grinje, lisne uši i maslinovu muhu i moljca, koristi se hidro-alkoholna otopina propolisa obogaćena sa 2,5 posto natrijevog silikata. Tretira se u fazi mirovanja masline od završetka berbe do završetka proljetne rezidbe, a ako je potrebno i u fazi vegetacije, tada je postotak natrijevog silikata manji i iznosi 1,5 posto.

Autor: Sinaj Bulimašić, suradnik i kolumnist Časopisa Maslinar