Proljetnu sadnju voća obaviti do sredine ožujka

Poljoprivredni proizvođači koji nisu uspjeli zasaditi mlade sadnice voća jesenas, to mogu učiniti u proljetnoj sadnji koju bi trebalo obaviti do sredine ožujka. Suzana Jerkić, savjetodavka za voćarstvo i vinogradarstvo, ističe da se sve stablašice sade tijekom zimskog mirovanja i to od opadanja lišća u jesen, pa do kretanja vegetacije u proljeće. Najbolja je jesenska sadnja voća. Ako se ne obavi na jesen, valja nastojati da sadnice budu posađene tijekom toplih zimskih dana, kada zemljište nije smrznuto.

Proljetno sađenje treba završiti što ranije, po mogućnosti do sredine ožujka. Što se sađenje odvija kasnije, smanjuje se postotak prijema i porasta posađenih voćki. Kasno posađene sadnice vrlo su osjetljive na sušu, pa ih treba češće zalijevati.

Način i tehnika sađenja

Pripreme za proljetnu sadnju počinju finom obradom zemljišta, mjerenjem i obilježavanjem mjesta za sađenje kao i kopanjem jama. Korjenove sadnice izvađene iz trapa treba potopiti u vodu (12 - 24h), kako bi povratile svježinu. Sve sadnice koje voćari namjeravaju saditi moraju dobro prekontrolirati, počevši od korijenovog sustava, pa do nadzemnog dijela stabla. Pri tome treba strogo voditi računa da sadnice nemaju nekog mehaničkog oštećenja i prisustva uzročnika bolesti i štetnika, da nisu izmrzle i počele se sušiti.

"Sve oštećene, nekvalitetne i zdravstveno neispravne sadnice se odstranjuju. Oštećene žile na sadnici moraju se odstraniti odsijecanjem od zdravog mjesta. Zdrave žile se skraćuju na dužini od 20 - 25 cm kako bi se osvježile. Također, treba odsjeći žile koje se križaju i prepliću. Žile se orezuju oštrim voćarskim škarama, tako da presjek bude gladak i što manji (uspravan na osi žile). Preporučuje se da se korijenov sustav sadnice neposredno prije sadnje umoči u 'kašu' koja se sastoji od jednog dijela svježe goveđe balege, dva dijela zemlje i jednog dijela vode u koju treba dodati neki fungicid s ciljem da se žile dezinficiraju. U tu svrhu se može koristiti 1% otopina Venomila, ili 0,4% otopine  Cineba. Uloga 'kaše' je vrlo značajna, posebno kada se sadnja obavlja u proljeće. Ona 'oblači' korijen, prekrivajući ga zemljišnom skramom, što omogućava bolji kontakt žila s okolnom zemljom. Fitohormoni iz goveđe balege ubrzavaju diobu stanica korijena i obrazovanje apsorpcijskih žilica. Tako se poboljšava prijem sadnica”, priča S. Jerkić.

Neophodno je jače gaženje oko sadnica

Ona savjetuje voćarima da pri sađenju vode računa o postavljanju sadnica kraj obilježenih sadnih mjesta pomoću markera - kolčića, dubini sadnje, rasporedu žila u jami, uspostavljanju tijesnog kontakta između žila i zemljišta i gnojidbi.

"Sadnice se obično sade na dubini na kojoj su bile u "kaši". Pri tome spojno mjesto sadnice treba biti iznad razine zemljišta. Na lakšim zemljištima i na terenima izloženim djelovanju erozije, sadnice se obično sade nešto dublje (2 - 3 cm). Žile sadnice pri sađenju trebaju biti zrakasto raspoređene po jami, a zatim se korijen prekrije sitnom i plodnom zemljom. Sadnica se malo prodrma da sitna zemlja uđe između žila", objašnjava savjetodavka.

Nakon prvog gaženja u jame ubaciti stajnjak

Da bi se uspostavio što bolji kontakt između sadnice i zemlje, ona se mora ugaziti oko sadnice i to jače kada je proljetno sađenje i zemlja vlažna, dok se slabije gaženje obavlja kada je jesenska sadnja i zemljište vlažnije.

"Nakon prvog gaženja u jame se ubacuje dobro zagorjeli stajnjak, a zatim zemlja. Neposredno prije zatvaranja jame dodaje se kompleksno mineralno NPK gnojivo u količini od oko 50 - 100grm/ sadnica formulacije 6:12:24 ili 8:16:24 itd. Nakon unošenja, mineralno gnojivo se prekrije zemljom, obavi se završno gaženje oko sadnice i obavezno zalije s oko 10 l vode po sadnici", zaključuje Suzana Jerkić.