Proizvodnja voća još uvijek ne prati ulaganja, kako to promijeniti?

"Trebamo se zabrinuti nad trendovima u proizvodnji voća. Ulažu se znatna sredstva preko raznih vidova potpora i pomoći, kao i bespovratnih participacija u investicije, ali rezultata u znatnijem povećanju baš i nema. Nažalost, ona je iz godine u godinu sve manja“, istaknuo je Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) koja je zajedno s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH) organizirala 15. Znanstveno-stručno savjetovanje voćara s međunarodnim sudjelovanjem.

Na održavanje na temu "Povećanje proizvodnih kapaciteta u voćarstvu", ovoga puta u virtualnom izdanju, su se odlučili, rekao je, kontinuiteta radi jer smatraju da su problemi i izazovi toliki da je svaka rasprava o njima, a pogotovu pronalaženje rješenja kojima bi se ovaj sektor unaprijedio, dobrodošla.

Detektirani problemi i definirani zadaci

"O okolnostima koje su dovele do toga da sve više trošimo, a sve manje proizvodimo trebamo ozbiljno razgovarati", dodaje Markota navodeći da je potrebno ne raditi iste greške i slijedom toga, utvrditi aktivnosti kojima će se definirati smjer kojim bi se dosadašnji negativan trend promijenio. Ističe pritom dobru komunikaciju HVZ-a i Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) s Ministarstvom poljoprivrede u detektiranju problema kao i traženju mogućih rješenja.

Na tom tragu u proteklom je periodu definirana potreba rješavanja nekoliko zadataka, među kojima su najbitniji operacionalizacija izgradnje skladišno-distribucijskih centara za koje je napravljen i usvojen master plan ove vlade, definiranje proizvodnje strateških voćnih vrsta vezanih za regionalizaciju proizvodnje kao stručna podloga ozbiljne tržišne proizvodnje.

Nisu sve jabuke za hrvatske uvjete, projekt Appleresist daje odgovor koje uzgajati

Tu je i početak provođenja mjera investicijskih ulaganja u modernizaciju proizvodnje koja bi se trebala provoditi u nekoliko brzih provedbenih faza te institucionalno forsiranje aktivnosti na udruživanju voćara i konačno provođenje operativnih programa, naveo je ističući kako na svim ovim aktivnostima treba još puno raditi, ali udruženim snagama svih dionika.

Uz navedene izazove s kojima se bore u ovom segmentu, doc. dr. sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj HAPIH-a i predsjednik organizacijskog odbora savjetovanja, istaknuo je i potrebu izgradnje vidljivog sustava porijekla i kvalitete "od voćnjaka do stola", te posljedično bolju prepoznatljivost i konkurentnost domaćeg voća. 

Od voćnjaka do stola

"Prema onoj staroj poslovici: Ako želiš ići brzo - idi sam, ako želiš ići daleko – idi u društvu, nadam se da ćemo svi zajedno i s resornim ministarstvom i Agencijom i Hrvatskom voćarskom zajednicom, iznaći rješenja i prevladati sve izazove", rekao je ravnatelj dodajući kako je ova kriza otvorila i pitanje prijeko potrebne samodostatnosti, pa su se upravo zato odlučili ove godine fokusirati na povećanje proizvodnih kapaciteta. 

Otvarajući virtualno savjetovanje voćara ministrica poljoprivrede Marija Vučković nije htjela govoriti o svemu što je ministarstvo već odradilo i poduzelo, koje je programe realiziralo i alokacije potrošilo, koliko je natječaja bilo u sektoru, jer to je, rekla je, ono što svi voćari znaju, što je dobrodošlo i što treba biti bolje.

Infrastruktura i njeno učinkovito korištenje

"Osvrnut ću se na ono što nismo uspjeli ostvariti, a to je popunjavanje jazova u distribucijsko-logističkim lancu“, istaknula je podsjećajući na Akcijski plan jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje do 2023. godine. Iako ne jedini, najvažniji element tog plana jesu budući skladišno-distribucijski centri koji bi trebali popuniti 'rupe'u cijelom lancu kako bi hrvatsko voće i povrće bilo konkurentno i sigurno došlo do svog potrošača.

"Svi se slažemo da takva infrastruktura nedostaje. Valja reći ono što očito nije bilo dovoljno jasno ljudima prošle godine - da su sve alokacije iz Programa ruralnog razvoja kojim bi se takvo što moglo isfinancirati bile potrošene i pretrošene, ugovorene na razini od 102-103 posto", navela je i dodala da je financiranje ove infrastrukture svakako bilo planirano budućim nacionalnim strateškim planom odnosno usvojenim višegodišnjim financijskim okvirom koji je pred nama.

Potvrdila je da se nastavlja i s izradom akcijskog plana i da je ministarstvo ovu infrastrukturu, kao vrlo važan element, prijavilo i kandidiralo za Program za otpornost i oporavak RH gdje nas čekaju značajna sredstva. Ovakve će operacije biti omogućene i kroz budući redoviti višegodišnji financijski nacionalni okvir koji se odnosi na investicijska sredstva i dosadašnji program ruralnog razvoja.

"Ono što je nama svima izazov, a što nije bilo riješeno nacrtom financijskog plana jest njezino učinkovito korištenje. Ova je država imala puno promašaja na infrastrukture koje nikad nisu vratile uloženo i nisu zaživjele, i to s ovako važnim investicijama ne smijemo dopustiti“, naglasila je.

Postavljanje donje granice novih nasada

Najavila je i kako će do kraja ove godine biti objavljen investicijski natječaj fokusiran na nove trajne nasade ili rekonstrukciju postojećih pri čemu će se pretpostaviti donja granica površine.

Žele, naglasila je, okrupnjavati zemljište, ojačati naše voćare, ulagati u rekonstrukciju i nove površine, ali ako će one biti efikasne, ako će ti isti voćari razmišljati o opremanju nasada sa sustavima protiv elementarnih nepogoda, sustavima navodnjavanja i slično.

"Sve ono što tišti hrvatsko voćarstvo godinama i što je također jedan od razloga zašto, kao što je rekao predsjednik Voćarskog saveza, stagniramo“, pojasnila je Vučković i dodala kako treba nastaviti s investicijskim natječajima, mijenjati proizvodno vezana plaćanja u kojima se pokušava povezati potpore za voće i povrće s prinosima, te reagirati u tržišnim poremećajima koji se događaju svim mogućim sredstvima.

Financiranje udruživanja poljoprivrednika

"Neriješen izazov jest udruživanje poljoprivrednika. Mogu jamčiti da će ove godine zaživjeti operativni program kroz koji ćemo financirati proizvođačke organizacije u voću", rekla je pohvalivši HVZ na prvoj podnesenoj specifikaciji za korištenje oznake 'Dokazana kvaliteta'.

Podnesen prvi zahtjev za priznavanje oznake "Dokazana kvaliteta"

"Doista se nadam da nas čeka bolje vrijeme", dodala je napomenuvši da ono neće doći samo od sebe, ali uz dosljedne i stalne sektorske dijaloge, uz učinkovito i racionalno korištenje sredstava, uz polazak od prvog cilja, a to je povećanje produktivnosti i konkurentnosti, kao i održavanje vitalnih i ruralnih zajednica, možemo uspjeti.

Savjetovanju je, inače, pristupilo čak sedamdesetak sudionika te imalo prigodu saznati najnovije informacije, između ostaloga, o organizaciji mreže hladionica s ciljem povećanja proizvodnih kapaciteta u voćarstvu, o suvremenom uzgoju američke borovnice, proizvodnji i perspektivi uzgoja lijeske, suvremenoj proizvodnji šljive, perspektivi hidroponskog uzgoja jagodastog voća.

Kao i energetskom potencijalu i značaju korištenja biomase iz voćarske proizvodnje, o novim visokoproduktivnim sortama maslina za superintenzivni uzgoj, biološkoj raznolikosti kao preduvjetu održivog voćarstva i dr. aktualnim temama ove poljoprivredne proizvodnje.