Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šljivina štitasta uš
  • 23.04.2017. 13:30

Prirodni načini zaštite šljive od štitaste uši

Osim šljive štitasta uš napada: breskvu, trešnju, orah, limun, jasen, vinovu lozu, glog, badem, limun, oleander, paprat, bršljan, ribizlu, lijesku, limun, malinu, bagrem i druge.

Foto: Bigstockphoto/Gaikos
  • 6.717
  • 226
  • 0

Šljivina štitasta uš Lecanium corni je vrlo rasprostranjena vrsta. Čini štete na raznim biljnim vrstama (preko 170), ali najveće štete u našim uvjetima čini na šljivi. Osim šljive napada: breskvu, trešnju, orah, limun, jasen, vinovu lozu, glog, badem, limun, oleander, paprat, bršljan, ribizl, lijesku, limun, malinu, bagrem i druge.

Može se pronaći na sobnim biljkama i nekim drugim kulturama, ali vrlo rijetko: suncokret, grah, pamuk, konoplja. Ovaj štetnik je uvijek prisutan, ali se periodično javlja masovno kada se stvore optimalni uvjeti za njegov razvoj.

Štete koje izaziva

I pored malih tjelesnih dimenzija šljivina štitasta uš može izvazvati velike štete isisavanjem biljnih sokova iz napadnutih biljaka. Ishranom može izazvati sušenje rodnih grana i čitavog stabla. Tijekom vegetacije mogu se naći na listovima i plodovima koji ostaju sitni, lošeg okusa, neugledni. Uš smanjuje prinos i smanjuje tržišnu vrijednost plodova. Svojim djelovanjem kroz duži niz godina slabi biljku i na kraju dovodi do njenog propadanja.

Osim direktne štete koju izaziva sisanjem biljnih sokova ova uš čini i indirektne štete. Smatra se da učestalim napadima slabi stablo šljive i stvara preduvjete za lakšu infekciju virusom šarke šljive. Napadnuta stabla su podložnija napadu potkornjaka, izmrzavanju tijekom zime. Uš luči velike količine "medne rose" zbog čega privlače mrave na voćna stabla i po prisutnosti mrava možemo lako utvrditi je li ova uš prisutna. Na "mednoj rosi" se razvija gljivica čađavica koja ometa normalnu asimilaciju i život voćnog stabla.

Karakteristike šljivine štitaste uši

Šljivina štitasta uš razvija jednu generaciju godišnje, odlikuje se izraženim spolnim dimorfizmom (različitost ženke i mužjaka). Razvijena, odrasla ženka ima poluloptast štit dužine 3 do 6,5mm, širine 2 do 3mm i visine od 2 do 4mm. Štit je sjajan, žutosmeđe do kestenjastosmeđe boje. Ženke nemaju krila. Mužjaci su sitniji, imaju blijedosiv štit dužine do 2mm i par krila koja su dobro razvijena.

U voćnjaku je potrebno stalno pregledavati stabla, a broj prisutnih jedinki se utvrđuje dva puta tijekom vegetacije.

Prezimljava kao mlada larva na kori debla i ramenih grana gdje se prepoznaju po intenzivnoj boji štita. Čim se temperatura zraka podigne iznad 10ºC, krajem veljače, uš se počinje penjati radi ishrane na više, u krošnju, i zauzima poziciju na mladim grančicama. Na temperaturi ispod 8ºC larve su potpuno neaktivne. U tom periodu, dok se još nisi fiksirale i započele ishranu, su vrlo osjetljive na pojavu mraza, niskih temperatura i mogu uginuti u velikom broju zbog nepovoljnih uvjeta. Larva se intenzivno hrani da bi u travnju i svibnju došlo do pojave odraslih jedinki. Mužjaci su vrlo rijetki. Razmnožava se spolno, ali najčešće parenogenetski (jedinke se razvijaju iz neoplođenih jaja).

Ženke su nakon fiksacije na mjesto ishrane potpuno nepokretne. Krajem svibnja i početkom lipnja ženka ispod svog tijela položi od 200 do 2.000 mliječnobijelih jaja. Cijeli proces polaganja jaja traje do 10 dana nakon čega ženka ugine, a jaja ostaju zaštićena štitom. Nakon 20 dana dolazi do izlijeganja mladih larvi, od sredine lipnja i tijekom srpnja. Mlade larve su vrlo malih tjelesnih dimenzija 0,5mm i odlaze na listove gdje se smještaju na donju stranu i ishranjuju sisanjem biljnog soka. Napadaju i mlade plodove. Tijekom kolovoza larva silazi u područje račvanja na deblo i na tom mjestu prezimljuje.

Mjere zaštite

U voćnjaku je potrebno stalno pregledavati stabla, a broj prisutnih jedinki se utvrđuje dva puta tijekom vegetacije. Prvo brojanje se obavlja u periodu mirovanja vegetacije, a drugo u periodu izlaženja mladih larvi ispod štita. Na osnovi utvrđenog broja jedinki možemo donijeti zaključakpovećava li se njihov broj smanjuje. U periodu travanj - svibanj obavlja se pregled grančica, a broj jedinki se preračuna na 1m² kore voćnog stabla:

  • do 50 jedinki/m² - slab napad,
  • od 50 do 200 jedinki/m² - primjetan napad,
  • od 200 do 500 jedinki/m² - srednji napad,
  • od 200 do 1000 jedinki/m² - jak napad i
  • više od 1000 jedinki/m² - veoma jak napad.

Za proizvođače je lakše utvrditi broj prisutnih jedinki po dužini grana starih dvije ili tri godine. Kada se na 2m dužine grane izbroji 10 do 15 prijeđen je prag štetnosti i potrebno je preuzeti mjere zaštite. Prilikom kupovine sadnica pomno ih pregledati jesu li prisutne jedinke šljivine štitaste uši.

Prilikom sadnje stabala potrebno ih je saditi na razmak da se međusobno ne dodiruju granama kako odrasle jedinke ne bi prelazile sa jednog stabla na drugo.

Orezivanjem stabala spriječiti zagušenje krošnje, jer se u zagušenoj krošnji stvaraju povoljni uvjeti za razvoj uši. Ukloniti stare, suhe i oštećenje grane i spaliti ako su na njima prisutne jedinke uši.

Četkanje debla i ramenih grana

Tijekom mirovanja vegetacije očetkati deblo i ramene grane. Ispod drveta položiti najlon kako bi sakupili očetkani materijal i štetnika koji prezimljuju na kori. Sakupljeni materijal uništiti spaljivanjem.

Tijekom ljetnih mjeseci obavlja se tretiranje u trenutku pojave pokretnih jedinki i larvi.

Pored četkanja jedinke se mogu skidati i krpom namočenom u alkohol ili otopinu deterdženta za suđe. Za sobne biljke se može koristiti smjesa od 10ml alkohola, 1l tople vode i 15g tekućeg sapuna. Prije primjene provjeriti na jednom listu kako biljka reagira, jer su biljke različito osjetljive. Primjenjuje se dva do tri puta.

Tijekom ljetnih mjeseci obavlja se tretiranje u trenutku pojave pokretnih jedinki i larvi. Pripravak od češnjaka je efikasan. Dovoljno je češnjak usitniti i držati nekoliko sati u vodi. Nakon toga se procijedi i primjenjuje.

Koristi se i pripravak od ljute paprike. Uzme se 100g ljute paprike i skuha u 1l vode. Dobiveni čaj se ostavi 24h, zatim procijedi i primjenjuje. Da bi pripravak od ljute paprike bio efikasniji dodaje se 50g sapuna u procjeđeni pripravak.

Foto: Bigstockphoto/Gaikos


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]