Primjena bakrenih preparata u voćarstvu

Pripravci na osnovi bakra koriste se za kontrolu velikog spektra gljivičnih i bakterijskih oboljenja. Obično se primjenjuju rano u proljeće u mirovanju ili početku vegetacije, kako bi kontrolirali nekoliko važnijih gljivičnih bolesti i bakterioza na voćkama. Na jabukama, kruškama i dunjama, koristimo ga već u fenofazi zelenih listića, netom nakon bubrenja pupova, kod suzbijanja bakterijske paleži (Erwinia amylovora), u ako smo uočili simptome ove bolesti godinu ranije. U zadnje vrijeme protiv ove opasne bakterioze uobičajeno je bakar koristiti preventivno, od početka cvatnje pa do precvjetavanja, neovisno o prisustvu simptoma. Uobičajeno se koristi kod kontrole krastavosti (Venturia inaequalis) na jabuci i kruški, u početku vegetacije, te kod bolesti kore drveta. Tretiranje bakrom između fenofaza pucanja ljuskica i pojave zelenih listića koristimo za kontrolu kovrčavosti lista (Tafrina deformans) kod breskve i nektarina. Na trešnjama, višnjama i kajsijama tretiranja bakrom mogu pomoći smanjiti bakterijski rak uzrokovan bakterijom Pseudomonas Syringae. Kako vidimo široki je spektar djelovanja bakarnih preparata na bolesti, a ovdje ćemo dati naglasak na mehanizam djelovanja bakrenih preparata, kao i utjecaj tretiranja bakrom na ekologiju.

Bakar postaje toksičan kada otopljen penetrira unutar biljnoga tkiva. Voćari trebaju izbjegavati korištenje folijarnih gnojiva i surfaktanata kada god planiraju tretiranje sa bakrenim preparatima, jer oni potiču bolje usvajanje i prodor bakra u tkivo biljke. Svakako ih nije preporučljivo miješati sa sredstvima na bazi: klortalonila, ditiokarbamatnih fungicida, kaptana, dodina, te fungicida na bazi fosforne kiseline (koriste se u zaštiti od fitoftore korijena). Na našem tržištu postoji puno registriranih preparata na bazi bakra, koja imaju dozvolu za primjenu u voćarstvu, tako da i voćari imaju solidan izbor. Dozvoljene kulture, oblik aktivne tvari, registrirana bolest i vrijeme aplikacije znatno se razlikuju od proizvođača do proizvođača, ali svakako je prije upotrebe potrebno podrobno proučiti uputstvo proizvođača kako bi mogli ispoštovati sva moguća ograničenja.

Kada govorimo o obliku u kojemu se bakar nalazi u preparatima, u zadnje vrijeme često se spominje pojam manje topive forme bakra takozvani „fiksni bakar“ Ovaj oblik je puno efektivniji nego forme bakrenog sulfata. Termin fiksni (nepokretni) bakar, odnosi se na bakrene proizvode koji su formulirani ili umiješani, tako da kreiraju relativno netopive, odnosno čvrste bakrene depozite na voćki. Bakreni ioni se postepeno oslobađaju iz tih depozita kada je biljka vlažna, te na ovaj način kontroliraju bolesti. Bakreni ioni mogu također i izazvati oštećenja na voćki ako im je koncentracija previsoka. Budući se kod čvrstih bakrenih oblika zaštitni ioni iz depozita oslobađaju sporije, ovdje je daleko manja mogućnost da dođe do oštećenja, što je velika prednost ovih formi u odnosu na ne-fiksne forme bakra, ali također ovi spojevi imaju i duže naknadno djelovanje na bolesti u odnosu na forme koje nisu fiksne. Bakreni hidroksid i bakreni oksiklorid su obje fiksne forme bakra, dok bakreni sulfat to nije. Bakreni sulfat pomiješan sa vapnom tkz. Bordoška mješavina, je spoj gdje Cu sulfat i kalcij iz vapna reagiraju zajedno i prelaze u formu fiksnog bakra. Mnoga istraživanja su pokazala kako je najveći utjecaj na efikasnost tretmana bakrom na bolesti, imala ukupna količina elementarnog ili metalnog bakra koji je apliciran u tretiranju. Nažalost sadržaj metalnog bakra se u pravilu ne navodi u uputstvima proizvođača koja dolaze uz sredstva na bazi bakra u RH. Kod nas se navodi samo postotak aktivne tvari kao kemijskog spoja, a ne kao postotni ekvivalent metalnog bakra.

Ekvivalent metalnog bakra uvijek je niži od postotka aktivne tvari, jer je Cu ++ ion samo dio bakrene molekule u preparatu, npr.(Cu +2 iz bakarnog oksiklorida:3 Cu(OH),CuCl 2). Osim što količina metalnog bakra apliciranog u jednom tretmanu ima veliki utjecaj na uspješnost tretmana i veličina čestica bakra u formulaciji nekog proizvoda ima veliki značaj. Neka stara istraživanja i recentne studije su pokazale da proizvodi koji sadrže finije mljeveni bakar često imaju veći efekt nego proizvodi sa krupnijim česticama zbog činjenice da su manje čestice i manje podložne ispiranju kišom, kao i manje podložne uklanjanju vjetrom. Neke studije su pokazale i da sam vjetar može značajno reducirati količinu rezidua bakra na površini biljke. Novije patentirane tehnologije poput FLUID BED tehnologije, i njihovih finijih osnovnih formulacija bakra, jesu znatno sigurnije i mogu se koristiti u nižim dozama metalnog bakra po ha, nego li u nekim starijim formulacijama, ovo je posebno pogodno u povrćarstvu, gdje zbog brzog porasta mase moramo ponavljati tretiranja u kraćim intervalima kako bi zaštitili novo izrasli dio. Kod voćaka gdje očekujemo i dužu rezidualnu aktivnost jednog tretiranja bakrom, većina istraživača sugerira da doza metalnog bakra i dalje ima najveći utjecaj na efikasnost proizvoda. Dakle, u većini slučajeva bakreni pripravci koje koristimo u mirovanju ili u početku vegetacije na voćkama trebaju biti odabrani prema cijeni kg bazičnog (metalnog) bakra. Ako su troškovi za fino mljeveni bakar isti kao i za grublje formulacije, tada prednost treba dati fino mljevenom bakru i formulacijama koje su proizvedene novim fluid bed tehnologijama, jer se one puno brže otapaju i umješavaju sa ostalim sredstvima za zaštitu bilja. Pogodnost preparata za miješanje i odmjeravanje može također biti važan faktor u odluci koji od bakrenih preparata koristiti. Sada na tržištu imamo WG formulacije proizvedene fluid bed tehnologijom koje se teže ispiru, postupno oslobađaju elementarni bakar iz depozita, manje su opasni za okoliš jer se povećanjem učinkovitosti smanjuje njihova doza po ha.

Tretmani bakrom prije i nakon opadanja lišća u jesen i tijekom mirovanja vegetacije u proljeće, mogu biti jako učinkoviti u kontroli bakterijskog raka izazvanog bakterijama iz soja Pseudomonas, na trešnjama, višnjama, breskvama, nektarinama i kajsijama, te za kontrolu kovrčavosti (Taphrina deformans), na breskvama i nektarinama. Kod trešanja i kajsija primjena bakra u fenofazi raspucavanja pupova pomaže prevenirati teške zaraze pupova bakterijom Pseudomonas, koje nastaju tijekom hladnog, vlažnog i vjetrovitog proljeća, u fenofazi cvatnje, što je još potencirano sa slabijim mrazom. U nekim godinama i lokacijama zna se dogoditi kombinacija lakšeg mraza i zaraze pseudomonasom koja može uništiti do 100 % cvjetova na kajsijama. Iako nema istraživanja s objavljenim učincima bakrenih preparata na ovakve štete, ostaci bakra kod prskanja u fazi raspucavanja pupova, mogu pomoći u potiskivanju populacije bakterija.

Kod jezgričavog voća bilo je uobičajeno tretiranje s bakrom protiv bakterijske paleži, u fenofazi bubrenja pupova (pojava vrhova zelenih listića na pupovima). Ostaci ovako plasiranog bakra na granama i izbojcima ubijaju bakteriju koja se oslobađa iz prezimjelih rak rana, kada su voćke u fenofazi ružičastog pupa ili cvatnje. Bitno je da bakar bude apliciran kod fenofaze bubrenja pupova, kako bi se izbjegla njegova moguća fitotoksičnost prilikom kasnijih tretiranja. Neka istraživanja su pokazala da ako padne više od 70 mm oborina između tretmana bakrom i cvatnje, svi ostaci bakra bivaju uklonjeni prije cvatnje. U ovim slučajevima ne možemo očekivati efekt, jer se ostaci bakra izgube prije nego bakterije postanu aktivne. Dokazano je da u godinama kada između tretiranja bakrom i cvatnje padne manje od 70 mm oborina, i niža razina bakra koja ostane na kori, biva dovoljna da umanji populaciju bakterija koje uzrokuju palež. U godinama kada nema kiše između fenofaze bubrenja (apliciran bakar) i cvatnje, plodovi mogu razviti bakrom induciranu mrežavost zbog previsokih ostataka bakra prisutnih u cvatnji. Da bi izbjegli potencijalnu fitotoksičnost bakra, za sve aplikacije nakon fenofaze bubrenja pupova (zeleni vrhovi), potrebno je reducirati doze, a prema ovim istraživačima uopće se nebi trebali primijeniti bakreni pripravci nakon fenofaze mišjih ušiju. Poznato je da ostaci bakra mogu izazvati štete na listovima ukoliko nastupi mraz neposredno nakon aplikacije bakrom. Ove štete izbjegavamo ako bakar apliciramo prije negoli se razvije puno zelenog tkiva. Ukoliko bakar apliciramo oko fenofaze mišjih ušiju, potrebno je pratiti vremensku prognozu.

Utjecaj bakra na okoliš

Bakreni fungicidi se sve temeljitije izučavaju jer je bakar teški metal, koji se može akumulirati u tlu. On ima puno nepovoljnih utjecaja na ekologiju tla, posebno kod tala koja imaju niži Ph. Nepovoljan efekt uključuje toksičnost na mikroorganizme tla. Većina istraživanja o akumulaciji bakra u tlu učinjena je kod kultura gdje se bakar primjenjivao dugi niz godina. Čini se kako preporučena primjena bakrenih preparata na jezgričavom i koštičavom voću može postepeno povećati razinu bakra u tlu, te stoga bakrena tretiranja treba provoditi samo kada nemamo bolju alternativu za sprječavanje bolesti.

Autor: Tomislav Soldo dipl.ing.agr