Prihrana voća: U rano proljeće stavite vapno oko stabala, a zatim i stajnjak

Dobar dio zemljišta spada u glinovita i kisela tla pa je iz tog razloga u voćnjacima potrebna kalcizacija odnosno unošenje vapnenih gnojiva.

Da bi se popravila fizičko - kemijska svojstva tla i povećali prinosi prilikom podizanja nasada, a i kasnije stupanjem u rodnost, vapnenac će stimulirati rast korijena i povećati otpornost biljaka.

Prvo odrediti pH vrijednost tla

Voćnjaci su podignuti upravo na terenima s visokim sadržajem gline, manjkom humusa, dušika, kalija i posebice fosfora. Najbolji način da se vidi koliko treba vapnenca je određivanje pH vrijednosti zemjišta. Ako je ona malo veća od 5.5, kalcizaciju ne bi trebalo obavljati. Obavi li se, potrebno je baciti najviše dvije tone po hektaru jer su to također kisela tla. Ukoliko je pH od 4.5 do 5.5, može se dodati od pet do šest tona po hektaru, najbolje mljevenog vapna.

Mljeveni vapnenac sadrži oko 55 posto kalcijeva oksida dok ga živi i gašeni imaju više, ali se mljeveni lakše rastura po nasadu. Općenito, sve voćke, osim borovnice, vole pH vrijednost od 6 do 6.5. Tada najbolje uspijevaju i daju najveće prinose.

Kruška ne voli puno vapna

I tu ima razlika i trebalo bi obratiti pažnju na krušku koja ne voli visok sadržaj vapna u zemljištu. Najbolje je da je sadržaj kalcijeva oksida do 3%, u slučaju da je podloga divlja kruška dok neke podloge dunje (MA, BA 29) podnose i do 5% pa čak i šest posto. Treba zapamtiti da višak dovodi do kloroze odnosno nedostatka željeza.

Kod podizanja novih voćnjaka, vapno se unosi u tlo prije sadnje, a neki proizvođači stavljaju ga u rupe ili brazde i oko voća, prilikom sadnje. Iz iskustva govoreći, nakon što se obavi ova operacija, potrebno je u četvrtoj ili petoj godini ponovno obaviti analizu tla, odnosno odrediti njegov pH jer u tom periodu dolazi do prvog većeg roda, ako je podloga divlja kruška koja je uglavnom i zastupljena u našim voćnjacima. Također je preporuka obaviti to i u nasadima jabuka i šljiva.

Nije kompatibilan sa stajnjakom - ne idu zajedno

Treba imati na umu da vapno daje izvanredne početne rezultate, ali se brzo ispire iz zemljišta. Iznose ga i plodovi jer je neophodan za dobru staničnu diobu, rast i čvrstoću plodova. Višak kalcija dovodi i do manjka fosfora, željeza, magnezija i kalija jer dolazi do njihove slabije apsorpcije, a ako ga nema u prevelikim količinama, zbog pojačane mikrobiološke aktivnosti, dolazi do nedostatka navedenih elemenata i osiromašenja zemljišnog profila. Zato je od izuzetne važnosti da se već u godini kalcizacije odradi gnojidba stajnjakom, kako bi se nadoknadio manjak hranjivih makro i mikro elemenata. Ako imate mogućnosti, prihranite kruške s kompostom u kojem su uzgajani šampinjoni, a koji u sebi sadrži treset i konjski stajnjak. Na taj način pojačat će se mikrobiološka aktivnost tla.

Vapno se može u jesen rasuti oko voćaka, a da bi efekt bio potpun i ujedno se smanjilo njegovo ispiranje na jesen možete otvoriti brazdu, ubaciti ga i zatvoriti istu. Nakon najviše mjesec dana, ponoviti postupak, ali dodajte stajnjak. Ako u međuvremenu padne jača kiša tim bolje. Nije dobro da se zajedno stavljaju vapno i stajnjak jer nisu odmah kompatibilni.

Optimalna prihrana voća u rano proljeće

Još jedan pokazatelj dobre opskrbljenosti zemljišta vapnom je sadržaj kalcija (Ca) u listu. Optimalna razina je od 1.2 do 1.8. Mnogi voćari griješe jer prvu folijarnu ishranu krušaka kalcijem rade petnaestak dana poslije cvjetanja što nije dobro. Ovaj element trebalo bi unositi u biljku vodotopivim gnojivima već početkom listanja, sve do trenutka kada je plod veličine lješnjaka. Unošenje preko lista petnaestak dana poslije cvjetanja i ponavljanje u nekoliko navrata, do 15 dana prije berbe, neće u velikoj mjeri povećati sadržaj Ca u plodu i njegovu veću otpornost.

Zbog toga se i događa da imamo slabiju kvalitetu plodova krušaka u hladnjačama ili gorke pjege na površini jabuka kao i smeđe vrhove na paprikama i rajčici. Iz tog razloga rješenje za optimalnu prihranu većine voćnih vrsta je u jesen ili rano proljeće staviti vapno oko voća, zatim stajnjak, a početkom listanja ide folijarna prihrana kalcijevim vodotopivim gnojivima.