Prebiranje plodova bresaka: Biljnim hormonima, rotirajućim četkama ili ručno?

U voćnjacima koje nije "obrao" mraz ovih dana ima posla preko glave. Pogotovo u breskvicima gdje je u jeku prorjeđivanje plodova. "Sada se odlučuje ne samo o količini i veličini nego i o kvaliteti plodova“, kaže Zvonimir Kovačević (65), uspješni voćar iz Ravnih kotara.

S članovima obitelji, suprugom Anicom i sinom Darkom (36) i njegovom suprugom Majom, imaju voćnjak na 40 hektara, od čega devet hektara bresaka i nektarina koje su na punom rodu.

Kišenjem i lovcima mraza sačuvali voćke od hladne fronte

"Uspjeli smo ih spasiti koristeći lovce na mraz (frostbuster), a jabuke u drugom naletu hladnog vala, kišenjem odnosno antifrost sustavom“, pojašnjava Kovačević. Nada se da mraza, slane  i temperatura ispod nule više neće biti. Protiv, nedajbože, krupe ili sličnih vremenskih nepogoda imaju protugradne i to posebne fotoselektivne mreže koje ne štite samo od tuče nego i od insekata i ljetnih žega, ali u proizvodnji pod vedrim nebom pa tako i u voćarstvu sigurno je samo - možda.

"Neizvjesnost traje sve dok se ne obavi berba i zbrinu plodovi“, govori iskusni voćar koji o uzgoju jabuka, bresaka i nektarina ima sve u malom prstu. Cijeli život bavi se voćarstvom, imao je uzorne voćnjake i u Slankamenu u Vojvodini, odakle je kao i drugi Hrvati 90-tih godina otišao, da bi prije 26 godina osnovao OPG i sve započeo iznova na području Ravnih kotara.  

Najprije na nekoliko hektara, potom na 12 i konačno na još 28 hektara državnog zemljišta koje su uz puno peripetija uspjeli dobiti u koncesiju. U međuvremenu su osnovali i Obrt Miks Agro, kojega su suvlasnici Zvonimirova supruga Anica i sin Darko. Primjenjujući nove tehnologije uzgoja udvostručili su proizvodnju. Umjesto 25 do 30 tona, koliki je hrvatski prosjek, Kovačevići po hektaru uberu 65-70 tona bresaka i gotovo 100 tona jabuka. S plasmanom nemaju problema, dobili su certifikat Global Gap i imaju direktne ugovore s četiri europska trgovačka lanca, o čemu je Agroklub prvi pisao.

No, vratimo se prorjeđivanju plodova bresaka i nektarina koje je u tijeku.

Zašto ne koriste biljne hormone i mehaničke uređaje?

"Nismo koristili preparate biljnih hormona kojima većina voćara s ozbiljnijom proizvodnjom tretira voćke kako bi otpao dio plodova i time se smanjilo opterećenje“, kaže Zvonimir. Nisu jer, dodaje,  preparat ne bira da bi ostavio najbolje plodovi.

Imaju i strojeve, mehaničke uređaje koji montirani na traktoru kao rotirajuće četke prolaze kroz krošnju i otkidaju dio plodova. Kod velikih nasada, pogotovu u gustom sklopu, to je isplativije nego plaćati radnu snagu. "Lani smo počeli koristiti stroj, vidjeli kako radi, ali ove godine ipak ćemo breskve i nektarine probrati ručno. Kad na puni rod dođu i mladi nasadi, a svi su u gustom sklopu,  korist ćemo i strojno prorjeđivanje i, gdje bude potrebno, korekcije izvršiti ručno“, govori uspješni voćar iz Ravnih kotara.

Ljudska ruka je najsavršeniji stroj

Uz članove obitelji i četiri zaposlenika, među kojima je odnedavno i dipl. inženjer angažirat će i određeni broj sezonskih radnika te za nekoliko dana završiti cijeli posao.

"Ljudska ruka je ipak najsavršeniji stroj“, kaže uz karakterističan osmjeh Zvonimir Kovačević. Računica je jednostavna. Ručnim prebiranjem povećaš prinos za 20 posto. Uložiš pet posto, a ipak ti ostane 15 posto, dodaje. Samo ručno se mogu ukloniti svi oštećeni ili zakržljali plodovi, oni nepravilnog rasta ili oštećeni uslijed napada bolesti i štetnika, a ostavljaju se samo zdravi i najveći, dodaje.

Prva faza prorjeđivanja obavi se još u vrijeme cvatnje. Eliminiranjem viška cvjetova postiže se i ušteda jer voćka smanjuje apetit za hranjivima. Rizik je jedino u slučaju mrazova i niskih temperatura, ako se pojave u toj fazi vegetacije. S prorjeđivanjem je najbolje započeti kad je veličina plodova kao plod lješnjaka.

Kako i kada prorjeđivati?

Prorjeđivanjem treba ostaviti šest do osam plodova po mješovitoj rodnoj grančici koja je najčešće rodno drvo kod breskve. Također, razmak između plodova treba biti 20-25 cm za breskve, 15 cm za nektarine. Otprilike jedan pedalj. Plodovi nektarina su teški, a rodne grančice tanke te se pod težinom plodova jako povijaju prema tlu i lakše se ljuljaju uslijed vjetra, čime bi moglo doći do sudaranja i oštećivanja plodova naročito za vjetrovitog vremena. Osim toga ukoliko se ostavi previše plodova na granama oni su sitni. Nemaju odgovarajuću kalibražu kakvu tržište traže. Pogotovo trgovački lanci s kojima Kovačevići i njihov Miks agro imaju direktne ugovore.

Jedna od prednosti prorjeđivanja ili prebiranja, kako kaže Kovačević, je i to što se tako omogućava sunčevoj svjetlosti i zraku da bolje prodiru kroz grane i tako poboljšavaju ujednačenost zrenja, a i voćka će moći ravnomjerno rasporediti hranjive tvari. Smanjuje se i širenje štetnika i biljnih bolesti.

Znači, prorjeđivanje plodova je obavezna agrotehnička mjera u proizvodnji bresaka za što je potrebno strpljenje i veći broj vještih ruku. "Svrha je da se odbaci višak plodova da bi oni koji ostali bili dovoljno krupni ovisno o svojstvu svake sorte", poručuje uspješni ravnokotarski voćar Zvonimir Zvonko Kovačević.

Istodobno kad i on plodove bresaka prebiru i braća Mijaci, Josip i Mirko sa svojim obiteljima koji su tađođer došli iz Slankamena i na području Veljana imaju jedan od najvećih nasada bresaka u Ravnim kotarima, a u istom poslu su i ostali voćari ne samo u Zadarskoj županiji nego diljem RH gdje ima bresaka i nektarina.