Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Spašavanje sadnica
  • 11.06.2019. 12:00
  • Vitasovci, Novi Grad

Povadili 2.500 sadnica voća kako bi ih spasili od poplava i ponovo posadili

Iz rasadnika je povađeno oko 2500 sadnica, koje su kalemljene ove godine početkom travnja. Riječ je o starim sortama jabuke. Dvogodišnja kruška i jabuka su ostavljene u rasadniku pri čemu je najveći dio spašen nakon poplava, u intervjuu za Agroklub priča Petar Ninić.

Foto: Arhiva Petra Ninića
  • 2.208
  • 184
  • 0

Petar Ninić i njegova supruga Nina pokrenuli su rasadničarsku proizvodnju starih i otpornih sorti u kojima su vidjeli svoju budućnost. Upravo su ove sorte sve više u fokusu javnosti i zanimanja voćara.

No, vremenske neprilike ne idu na ruku poljoprivrednim proizvođačima, a ova je godina iznimno teška. Poplave su prijetile i rasadniku koji se nalazi u Vitasovcima kod Novog Grada u susjednoj BiH pa su se odlučili za nesvakidašnju praksu - počupali su sadnice iz rasadnika te ih privremeno sklonili "na suho". Bio je ovo povod o kojem smo razgovarali s Petrom Ninićem, mladim, 32-godišnjim dipl.ing, poljoprivrede za agrarnu ekonomiju i ruralni razvoj. 

Koliko je bilo teško donijeti odluku o čupanju sadnica? 

Odluka o spašavanju rasadnika starih sorti voća donesena je lako. Međutim, odluci je prethodila višednevna analiza svih mogućih načina spašavanja sadnica, kao i analiza vremenskih uvjeta i mogućnosti za izlijevanje rijeke Sane na površinu rasadnika. Kada je prognoza ušla u 72 sata do poplava, bilo je već gotovo izvjesno da će do poplava i doći. Već tada je donesena odluka o premještanju sadnica iz rasadnika na lokaciju koja ne plavi. To je bila najrizičnija metoda za spašavanje sadnica, jer je sam postupak sa sadnicama, koje su u rasadniku bile već više od mjesec dana i koje su se već počele dobrano razvijati, mogao dovesti do toga da se sve sadnice osuše od stresa u procesu. U suradnji s jednim od najvećih domaćih stručnjaka za ishranu i zaštitu bilja, dipl. Ing. poljoprivrede Igorom Veselicom, definiran je efikasan tretman za ublažavanje stresa kod biljaka u procesu njihovog premještanja i ponavljanja sadnje.

Sadnice u trapu

Također u suradnji s dr.sc. Nadom Zavišić, s Poljoprivrednog instituta u Banjoj Luci definirana je sama metodologija načina vađenja sadnica iz zemlje, njihovog privremenog trapljenja i ponovnog vraćanja u zemlju. Sama akcija je organizirana na kvalitetan način i provedena je u kratkom vremenskom roku. Sadnice su se pažljivo "podigle" iz zemljišta i u vrlo kratkom roku utrapile na traktorske prikolice i u gajbe, pri čemu je obavljen tretman korijena s točno definiranom kombinacijom antistres i preparata za ishranu bilja. Nakon toga, "pokretni" trap sa sadnicama je uskladišten na suho u cilju onemogućavanja ispiranja primjenjenih sredstava iz zone korijena.

Na rasadniku bilo oko 1,3 metra vode

Koliko ste sadnica počupali i kojeg voća? 

Iz rasadnika je povađeno oko 2500 sadnica, koje su kalemljene ove godine početkom travnja. Riječ je starim sortama jabuke, kao što su prijedorska zelenika, kolačara, bijela petrovača, kožara i dr. Dvogodišnja kruška i jabuka su ostavljene u rasadniku pri čemu je najveći dio spašen nakon poplava. Cilj je bio da se iznesu novi kalemovi, koji još uvijek nemaju razvijen korijenov sustav i čije spojno mjesto nije još u potpunosti sraslo. Samo dan nakon završetka akcije, prognoze su se obistinile i na rasadniku je bilo oko 1,3 m vode uz pojavu matice u određenim dijelovima. Poplava je nažalost uništila cjelokupnu infrastrukturu rasadnika, odnosno ogradu i stubove, međutim, odmah nakon povlačenja vode, uz pomoć obitelji i prijatelja sve je vraćeno u prvobitno stanje, kako bi se sadnice mogle čim prije vratiti u zemlju.

Koliko prije poplave ste počupali sadnice? 

Sadnice su povađene iz rasadnika 48 sati prije poplava. Akcija je izvedena subotom, dok su u nedjelju popodne počeli prvi pljuskovi da bi već u ponedjeljak Sana počela izlaziti iz korita. Voda je u rasadniku bila gotovo 5 dana, pri čemu je na svakom kvadratnom metru rasadnika bio pritisak vode od preko jedne tone. Zemljište je nakon povlačenja vode bilo sabijeno, te je nakon prosušivanja ponovno dovedeno u stanje za sadnju i to pomoću manjih strojeva i specifičnih starih priključaka s konjskom vučom. Cilj je bio da se ne obavi dodatno sabijanje zemljišta traktorom.

Rasadnik pod vodom

Sadnice se dobro oporavljaju

Jeste li ih prije toga čime tretirali? A nakon toga? 

Kao što je već rečeno, korijenov sustav je u momentu ponovnog trapljenja sadnica na prikolice i gajbe tretiran specifičnom kombinacijom profesionalnih gnojiva i antistres preparata, dok je u trapu obavljeno folijarno tretiranje kalemova svaka dva dana s antistres preparatima. Odmah po vraćanju sadnica u rasadnik, pristupilo se tretmanima biljaka s preparatima za ukorjenjivanje i svladavanje stresa.

Nakon koliko vremena ste ih ponovno posadili i čime tretirali da bi se ponovo primile? 

Biljke su vraćene u rasadnik točno 14 dana poslije iznošenja iz istog, točnije, 25. svibnja. Nakon ponovne obrade zemljišta i otvaranja kanala, biljke su nježno posađene, kao npr. paprika, svaki kalem pojedinačno s posebnom pažnjom. Istovremeno je druga ekipa stavljala navodnjavanje i svakom posađenom redu je odmah puštana voda. Akcija je bila dobro organizirana i sve biljke su vraćene u zemlju za jedan dan.

Trenutno ih njegujemo (navodnjavanje, ishrana, zaštita i dr.) i za sada je situacija veoma ohrabrujuća. Najveći dio biljaka je preživio stres kojem je bio podvrgnut. Praktično, promatrani kalemovi su sađeni dva puta na isto mjesto. U nastavku godine ćemo pratiti njihov dalji razvoj. U najgorem slučaju, imat ćemo dvogodišnje sadnice, što je izuzetan rezultat u odnosu na totalnu štetu koju bi poplava napravila.

Veliku štetu ste pretrpjeli 2014. godine.  

Da, 2014. godine, koja je ujedno bila i naš početak u ovoj proizvodnji imali smo totalne štete. Na rasadniku je tada bilo oko 3 m vode, pri čemu je isti praktično zbrisan zajedno s cjelokupnom infrastrukturom.

Cilj je bio da se ne obavlja dodatno sabijanje zemljišta traktorom

Velika pomoć i od strane vrsnog meteorologa Marka Čubrila

Tko vam je najviše pomogao u ovoj odluci? 

Odluka je donesena na osnovu pravovremenih i kvalitetnih informacija. Danas su meteorološki podaci i prognoze veoma dostupni. Potrebno je samo uvažiti one koje su kvalitetne. Srećom, pratimo nekoliko takvih. Pored toga, od 2014. godine mnogo smo napredovali u promatranoj proizvodnji i sve vrijeme se podsvjesno spremali za ponavljanje poplava. Kada živite i radite pokraj rijeke, to je neminovno. Međutim, jednom u 5 godina i nije toliko loša statistika, uz organiziranje spasilačkih misija kao što su ove. Pored meteorologa, najveći značaj u akciji su imali stručnjaci, koji su zajedno s nama isplanirali sve segmente ove akcije i na kraju obitelj i prijatelji koji su nam pomogli da je realiziramo.

U objavi na Facebooku spominjete i Marka Čubrila. Tko je on i koliko su njegovi savjeti bili vrijedni? 

Gospodina Marka Čubrila pratim putem društvenih mreža već neko vrijeme. Čovjek je vrstan meteorolog, skoro nepogrješiv i uvijek spreman biti na raspolaganju svima kojima može pomoći za specifične prognoze. Čubrilo je najavljivao poplave čak više od 7 dana prije njihove pojave i pri tome izračunao skoro točne količine padalina. Poznajući rijeku pokraj koje živimo i uz saznanje da je netom prije ovih poplava Sana početkom svibnja gotovo izlila (zemlja je prezasićena), bilo je očigledno da rijeka izlazi iz korita poslije prvog pljuska. Tako je i bilo.


Tagovi

Spašavanje sadnica Poplava Petar Ninić Rasadnik starih sorti Stare sorte voća


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić