Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Voćarstvo
  • 06.03.2009.

Poljoprivredni institut nositelj razvoja voćarstva

Licencnim pravima u borbu protiv ilegalne proizvodnje sadnica

  • 8.992
  • 446
  • 0

Poljoprivredni institut Osijek kroz proizvodnju voćnih sadnica tijekom svih 60 godina postojanja Odjela za voćarstvo bio je i ostao nositelj razvoja voćarstva na području istočne Slavonije.
- Na temelju našeg znanstvenoistraživačkog rada podizale su se velike plantaže na području Slavonije, a danas smo u proizvodnji sadnog materijala ponovno nositelji razvoja voćarstva, ne samo na području Slavonije nego u cijeloj Hrvatskoj. Naš rad možemo podijeliti u dva smjera - znanstvenoistraživački rad i proizvodnja voćnih sadnica - kaže Krunoslav Dugalić, dipl. ing., predstojnik Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek.

- Prvi smo u Hrvatskoj uveli certifikacijsku shemu u proizvodnji sadnog materijala, i to tri godine prije nego što je u Hrvatskoj donesena legislativa. Danas na tržištu nudimo uz najnižu kategoriju sadnog materijala SA ili CAC-a i višu kategoriju, tzv. bezvirusni certificirani sadni materijal. Osim te dvije kategorije sadnog materijala koje se koriste u podizanju nasada, Institut raspolaže s još dvije više kategorije koje služe za podizanje matičnih nasada, i jedini smo rasadnik u Hrvatskoj koji raspolaže tim kategorijama - kaže Dugalić te dodaje da sadni materijal dolazi iz vlastitih matičnjaka i pod stalnim je nadzorom stručnjaka.

Suvremene metode

Ne oslanjamo se na uvoz, kaže Dugalić, i dodaje da koriste reprodukcijski materijal iz vlastite proizvodnje.
- S tim u vezi razvili smo dvije suvremene biotehnološke metode kontrole kvalitete, gdje na molekularnoj razini pratimo autentičnost i zdravstveno stanje sadnog materijala. Razvojem biotehnološke metode tzv. kulture tkiva ili mikropropagacije, odgovorili smo zahtjevima tržišta za sadnim materijalom na suvremenim podlogama, koja se u Hrvatsku trenutačno uvozi - kaže Dugalić.
Poljoprivredni institut ušao je i u sklapanje licencnih ugovora za zaštićene sorte što je, kako naglašava Dugalić, neophodno jer veći dio sorata koje se sade u Hrvatskoj nema podmirena licencna prava, odnosno reprodukcijski materijal ne dolazi od izvora oplemenjivača i nema sljedivost.

Jamstvo kvalitete

- Takav je materijal vrlo upitne kvalitete i pitanje je što će se dogoditi ulaskom u EU kad će vlasnici sorata zatražiti prava za vlasništvo. Lani smo potpisali licencni ugovor za sortu golden delicious klon reinders i jedini smo ovlašteni proizvođač te sorte u Hrvatskoj. Nadamo se da će i ostali rasadnici riješiti licencna prava koja će zapravo riješiti problem ilegalne proizvodnje sadnica sumnjive kvalitete. U pregovorima smo i za druge sorte, tako da naš kupac ne bi smio u budućnosti imati problema i plaćati naknade za licencu. Mi jamčimo kvalitetu, sigurnost i legitimnost proizvodnje, a licenca je uključena u sadni materijal i košta od 1 do 2 kune. Problem će biti u EU ako, primjerice, kupite zaštićenu sortu, a ako je želite prodavati a nemate podrijetlo, licencu nećete moći plasirati na tržište. Svaki proizvođač mora biti odgovoran, ali često, ne razmišljajući, trči za što jeftinijim sadnicama. Cijena naših sadnica je od 16 kuna plus PDV do 18 kuna plus PDV za koštičave vrste, a bezvirusni sadni materijal od 18 do 22 kune plus PDV. Sadni materijal iz uvoza je problem jer ne podliježe kontroli naših zavoda i ne možemo biti sigurni u njegovu kvalitetu, posebice se to odnosi na sadni materijal koji dolazi iz zemalja kod kojih nije uveden sustav certifikacijske sheme za proizvodnju voćnih sadnica. Taj sustav predviđa skup mjera u proizvodnji koji osigurava autentičnost i zdravstvenu ispravnost materijala - zaključuje Dugalić.

- Na domaćem tržištu trenutačno je najveći nedostatak sadnica oblačinske višnje koja se koristi za preradu. Ona se najviše uvozila iz Srbije, no ove godine vjerojatno neće dobiti dozvolu za uvoz jer je neujednačena i u nasadima i u plodu. Nemoguće je sa sigurnošću utvrditi je li ona genetski ujednačena ili nije, isto tako, teško se može razlikovati je li korijenov izdanak ili je iz koštice - kaže Dugalić te napominje kako u proizvodnji sadnog materijala na Institutu koriste dvije tehnologije proizvodnje, cijepljenjem ili klasičnim putem i mikropropagacijom, a sav je sadni materijal homogen.

Autor: Zdenka RUPČIĆ


Tagovi

Voćarstvo

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]