Podrezivanje korena je jedna od mera za smanjenje bujnosti koju bi voćari svakako trebali primenjivati kako bi dodatno unapredili proizvodnju.
U poslednje vreme se sve intenzivnije koristiti agrotehnička mera podrezivanja korena, kao jedan od načina smanjenja prekomerne bujnosti stabala u intenzivnoj proizvodnji jabuka i krušaka. Posebno se ova mera usmerava na kontrolu bujnosti kod sorti koje su sklone alternativnoj rodnosti, poput Fuji ili Golden Delicious, kako bi se smanjenjem bujnosti dodatno podstakle na bolje formiranje cvetnih pupoljaka. Danas se kod svih ozbiljnijih voćara ova mera prihvata kao jedna od uobičajenih agrotehničkih mera u redovnoj proizvodnji i niko ju više ne preispituje.
No, kako neki voćari još imaju određene strahove po pitanju odrađivanja ovog agro (pomo) tehničkog zahvata, u nastavku ćemo ukratko opisati neka od praktičnih iskustava po pitanju ovog zahvata te preneti iskustva eminentnijih svetskih stručnjaka po pitanju podrezivanja korena, kao jedne od mera smanjenja bujnosti.
Još 1970 tih godina istraživači u Švajcarskoj (Schumacher, 1975; Schumacher et al., 1978), zagovarali su da se opsecanje odradi u februaru, pa do kraja marta. Njihovi rezultati su pokazivali da opsecanje u aprilu ili nakon vegetacije u decembru, nije dalo očekivane rezultate. Prema istraživanjima Jim Schuppe i Davea Ferreea potrebno je podrezati više od 60% korenovog sistema kako bi ova mera imala adekvatan učinak.
Kada je o dubini podrezivanja reč, budući korenov sistem većine slabobujnih podloga ide više u širinu nego u dubinu, već sa dubinom od preko 40 cm obezbeđujemo dovoljan efekat, a sve preko toga nije od praktičnog značaja. Prema njihovim istraživanjima, najbolje je u opsecanje ići sa sa početkom cvetanja, pa do dve nedelje nakon punog cvetanja.
Podrezivanje bliže cvetanju uzrokuje veći šok daje bolje rezultate kod izrazito bujnijih stabala, dok svako opsecanje koje se događa kasnije, izaziva manji šok, i kao rezultat toga biljka slabije reaguje u smislu smanjenja bujnosti.
Prema istom izvoru izuzetno bujna stabla moguće je odrezati i dva puta za 30 dana kako bi se pojačao efekat.
Njihova istraživanja pokazuju da opsecanje u periodu cvetanja ne utiče negativno na oplodnju, ali može u manjoj meri smanjiti krupnoću plodova. Generalno se nešto veće redukovanje uroda može dogoditi samo u slučaju ekstremnog podrezivanja korena i ako iza toga sledi jaka suša, ali ovo nije toliki problem, jer danas već svi ozbiljniji proizvođači poseduju sistem za navodnjavanje i fertirigaciju, te u slučaju potrebe mogu da intervenišu i sa vodom i sa prihranom.
Najdirektnije koristi smanjenja bujnosti podrezivanjem korena očituju se u boljoj osvetljenosti krošnje, boljoj diferencijaciji cvetnih pupoljaka za sledeću godinu (prema nekim autorima i dvostruko), boljom obojenošću plodova, te smanjenim opadanjem plodova pre berbe.
Studije koje su provodili (Geisler i Ferree, 1984; Schupp i Ferree, 1990), u kontrolisanim uslovima govore da se podrezivanjem dramatično smanjuje fotosinteza, transpiracija i vodni potencijal čak i do mere kada niti injekcije citokinina u deblo nisu umanjile redukciju porasta izazvanu podrezivanjem korena. Poljski eksperimenti (Schupp i Ferree, 1987 ), su pokazali da opsecanje ne utiče na nivo hranljivih materija u listovima već na vodni potencijal u biljci. Kako se čini, u godini sa prekomernom vlagom poništava se učinak podrezivanja na smanjenje bujnosti.
Najčešće pitanje voćara na terenu je kolika bi trebala biti idealna rastojanje noža od debla prilikom odsecanja grana. Na ovo pitanje Jim Schupp i Dave Ferree daju sledeći predlog:
Prema našim iskustvima, čini se da ovaj način određivanja udaljenosti reznog elementa od debla može biti dobar putokaz, a dalje će sami voćari usled sopstvenog iskustva prihvatiti njima najidealnije udaljenosti jer one zavise od niza drugih faktora, a ne samo o prečniku debla i bujnosti pojedine sorte.
Zadnje pitanje na koje treba odgovoriti je kakva frekvencija podrezivanja treba biti primenjivana. Prema istraživanjima, učinak podrezivanja obično traje do dve godine, ali se preporučuje da se opsecanje radi svake godine. Najbolja iskustva pokazala su se kada podrezujemo po jednu stranu reda svake godine, te se tako seče u rotaciji.
Kod specijalnih slučajeva (ekstremno bujna stabla), moguće je oštrije podrezati obe strane reda u istoj godini, bez bojazni na negativan efekat na oplodnju i prinos. Nadam se da će ovaj osvrt na temu podrezivanja korena u smislu smanjenja bujnosti, bar malo pomoći u odluci o korišćenju ove agro (pomo) tehničke prakse u intenzivnom voćarenju.
Tagovi