Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Džanarika
  • 28.11.2021. 10:00
  • Pčinjski okrug, Jastrebac, Bujanovac

Podigao voćnjak sa 200 stabala džanarika

Momir Stanojević u rodnom Jastrebcu, kod Bujanovca, je iz semenki proizveo 200 stabala šljive džanarike koje su počele da rađaju i služe pčelama kao unosna paša.

Foto: Julijana Kuzmić (ilustracija)
  • 2.837
  • 976
  • 1

I onda kada se zauvek odselio u Vranje iz svog rodnog Jastrebca, sela koje se nalazi u bujanovačkoj opštini, Momir Stanojević mu se stalno vraćao zato što nipošto nije želeo da se zauvek ugasi pradedovsko ognjište. Prilikom svakog dolaska trudio se da oživi i svoje imanje koje je korov polako osvajao. Činio je to na razne načine, a ponajviše sadeći nove zasade voća i povrća. Među voćem uselio je i pčele kako bi tokom leta prikupile što više meda.

Pčelama odlična priprema pred bagrem

U trenutku kada je u svom vlasništvu imao 50 pčelinjih društava odlučio je da na imanju zasadi i oko dvesta stabala autohtone sorte šljive džanarike koje gotovo više da i nema na teritoriji Pčinjskog okruga. Dugo je razmišljao šta bi mogao da uzgaja na zemlji šeste i osme klase koju poseduje. Želeo je da to bude biljka polenarica koja će njegovim pčelama poslužiti za ispašu. A kada je saznao da je za to što on želi idealna šljiva džanarika odlučio je da baš nju i zasadi.

"Ova voćku pčele obožavaju zato što prva procveta u proleće. Puna je i nektara. Imajući to u vidu odlučio sam da za svako pčelinje društvo zasadim po jedno stablo ove šljive jer kada se 'zalebe' na džanariku, bolje se pripreme za bagremovu pašu koja usledi 40 dana posle", priča Stanojević.

Kalemar Miroslav Šarac čuva starinske sorte voća koje će rađati i na Hilandaru

Ovu vrstu šljiva on je počeo da proizvodi iz semenki na već pripremljenom zemljištu sadeći ih u jesen po dve, na razmaku od 15 do 20 centimetara. Nije želeo da kupuje sadnice ove šljive iz rasadnika jer je znao da na ovaj način ima veće šanse da od svake semenke iz prve dobije po kvalitetnu šljivu.

"Kada semenka proklija njen centralni koren odmah ide u dubinu i na proleće kada oseti sunčevu toplotu krene da raste. U tome je prednost ovakvog načina sadnje u odnosu na sadnju sadnicama kupljene iz rasadnika."

Koliko je bio u pravu video je već na proleće kada su iz semenki na površinu zemlje iznikle prve sadnice. Na mestima gde su bile proklijale obe semenke on je vadio po jednu i sadio tamo gde su imale uslove za normalan rast i razvoj.

Od džanarike i rakije

Ovo njegovu aktivnost su, međutim, neki njegovi prijatelji i poznanici propratili sa čuđenjem. Iako su ga obeshrabrivali tvrdnjom da se "mane ćorava posla" i ne sadi divlju biljku od koje neće imati nikave koristi, on im je odgovorio da će od zasađenih šljiva džanarika kada budu u punoj rodnosti peći i po sto kazana rakije.

"Pogrešio sam samo za 10, jer sam ispekao ukupno 90 kazana rakije", kaže naš sagovornik i dodaje da je kada je sadio šljive džanarike strogo vodio računa da zasadi semenke samo od najboljih. Međutim, kada su odrasle video je da nije dobio nijednu identičnu, pa je neke i kalemio pelcerom koji je uzeo od ruske šljive.

Neke kalemio pelcerom koji je uzeo od ruske šljive (foto: G. Nastić)

Ove godine, našem sagovorniku je šljivu džanariku pre vremena obrao mraz pa nije bio u prilici da peče rakiju. Dok su cvetale, međutim, pčele su uspele da "uhvate" polen i smeste u košnice.

Na mestima gde ima dosta ove paše, prema rečima našeg sagovornika, pčelari znaju da prvi med izvrcaju upravo od džanarike. On, međutim, nema tu mogućnost jer su u njegovom selu preživela samo ona stabla koje nisu pojele koze ili krave dok ih je bilo. Nažalost, slična situacija sa ovom vrstom šljiva je u celoj Srbiji, a nabolji dokaz za to je oglas koji je Stanojević video u novinama, a u kome je proizvođač najpoznatije rakije šljivovice u zemlji vlasnicima ove šljive ponudio da u sirovom stanju otkupi sve proizvedene količine jer je nameravao da počne svoju rakiju da izvozi i na američko tržište.

Ovaj entuzijastični voćar veoma žali zbog toga tvrdeći da Srbija ima brojne prirodne potencijale koji su neiskorišćeni. On sam trudi se da na svom imanju "zapati" neke od voćaka koje su takođe nestale sa teritorije Pčinjskog okruga. Tako sada na njegovom imanju raste i mali blagun koga je kalemio od pelcera istoimene voćke koja raste u dvorištu poznate vranjske familije Vlajinac, a od koga miriše cela ulica kada sazri. Zasadio je Stanojević i tridesetak stabala oraha. Svi se nalaze u dobrom stanju, a prve plodove on očekuje kada centralni korenovi oraha dođu do vode, a koju će uspeti da nađu tek na 50 metara dubine.


Tagovi

Džanarika Blagun Momir Stanojević Pčelinja paša Stare sorte Kazani rakije


Autorka

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Na ovu egzotičnu biljku 🍍 sam naišla jednog jutra na putu do Limanske pijace. Nasmejana baka Slavica me je uverila da je moguće gajiti je u našim klimatskim uslovima. Dala mi je jedan važan savet: ''Zalivaj ga samo destilovanom vodom, vodo... Više [+]