Lani proizvedeno 35.955 tona maslina na 14.346 hektara maslinika. Najviše suvremenih, od ukupno 110 uljara u Hrvatskoj, nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Zaključkom Vlade u srpnju prošle godine prihvaćene su izmjene i dopune Operativnog programa podizanja trajnih nasada, odnosno donesen je program za razdoblje od 2008. do 2012. godine radi podizanja dodatnih 5500 hektara maslinika.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2008. godini proizvedeno 35.955 tona maslina, a maslinici zauzimaju ukupno 14.346 hektara, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Temeljem podataka iz zaprimljenih zahtjeva za poticaje za preradu ploda od 1999. do 2007. godine proizvodnja se kretala od 17.500 do 46.000 tona ploda maslina, a ukupna proizvodnja ulja u tom razdoblju kretala se od 12.567 do 49.187 hektolitara ulja.
Uz potporu Ministarstva poljoprivrede u razdoblju od 2000. do 2008. godine podignuto je 1810 hektara novih maslinika. U tom razdoblju broj stabala maslina kretao se od 2,3 do 3,5 milijuna stabala. Broj prodanih sadnica (domaćih i uvoznih) evidentira se u Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo, a inače tradicionalno najzastupljenije sorte masline u Hrvatskoj su oblica, leccino, lastovka, pendolino, istarska bjelica.
U Ministarstvu poljoprivrede podsjećaju kako je lani bilo 8513 korisnika poticaja za preradu ploda maslina, od čega je njih 840 koristilo i poticaj za ekstra djevičansko maslinovo ulje.
Što se tiče podjela sadnica masline, ono se najčešće organizira putem jedinica lokalne samouprave (županija, općina i gradova). Kroz godinu se održavaju i brojne manifestacije, izložbe i sajmovi kako isključivo maslinarskih tako i onih u koje su oni uključeni.
Ministarstvo takve sajmove, primjerice Noćnjak i Maslina Split, podupire te njezini predstavnici sudjeluju u predavanjima i okruglim stolovima u cilju edukacije i informiranja o mogućnostima i novostima. U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako je teško prognozirati kakva će biti ova godina i koliki bi mogao biti očekivani urod maslina, s obzirom na to da je maslina kultura s iznimnim oscilacijama uroda.
Prerada ploda maslina u maslinovo ulje odvija se u Hrvatskoj u oko 110 uljara, od čega je 65 suvremenih uljara, a 47 starih uljara. Najviše uljara (uključivši moderne i stare uljare) ima u Splitsko-dalmatinskoj županiji (32) i Dubrovačko-neretvanskoj (26), a slijede Zadarska (21) i Istarska (12), te Primorsko-goranska i Šibensko-kninska (po 10) i Ličko-senjska s jednom uljarom. Najviše suvremenih uljara nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj (19) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (13), dok najviše starih uljara ima u Zadarskoj županiji.
Gledajući Europu, brojke govore da je Europska unija danas sa svojih 5,4 milijuna hektara dominantan proizvođač maslina na svjetskom tržištu. Prosječna godišnja proizvodnja stolnih maslina u Europi iznosi 650.000 tona, a najveći proizvođači su Španjolska, Grčka i Italija. EU je i najveći proizvođač maslinova ulja u svijetu, s godišnjom proizvodnjom većom od dva milijuna tona. Italija je uz Španjolsku i Grčku najveći proizvođač maslinova ulja s 800.000 tona godišnje. Portugal, koji je veličinom i brojem stanovnika sličan Hrvatskoj, ima 340.000 hektara pod maslinicima s ukupno 38 milijuna maslinovih stabala.
Autor: Ivan Smirčić
Povezana biljna vrsta
Tagovi